Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, govori Neno Kužina

 

Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu priredio je jučer okrugli stol o temi „Komunikacija i milosrđe: izazov za hrvatski medijski prostor" u povodu 50. Svjetskog dana društvenih komunikacija. „Razvijanje dijaloga unutar društva i poticanje interkulturalnog dijaloga jedna je od posebnih zadaća koja stoji pred ovim Odjelom“, rekao je pročelnik dr. Jerko Valković. Mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila istaknuo je kako kultura susreta predstavlja stvaranje prostora u kojem bi se ostvarivalo uvažavanje drugih kakvi jesu, davanje pozornosti drugačijima, dobrohotan odnos prema drugačijima, davanje prostora malenima i marginaliziranima. „Kada danas čujemo da se u medijske slobode i slobodu javnoga govora ne smije dirati, ali i istodobne prozivke za govor mržnje, često se pitamo: smijemo li uopće javno zastupati svoje stavove, smijemo li isticati svoje vrednote, a da nas netko zbog toga ne optuži za govor mržnje“, upitao je dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija. Dr. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti osvrnuo se na ponudu tiskovina koju "prodaju" naslovnice, kao i na elektroničke medije koji privlače senzacijama. Krajnje je vrijeme, rekao je, da umjesto tzv. broja ulaza na stranicu ili članak počnemo mjeriti: profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na „minuli rad", izvornost sadržaja, etičnost, korisnost za čitatelje i zajednicu, zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine i posebnost u odnosu na konkurenciju. Ivana Petrović s Nove TV upozorila je kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Dr. Ivica Šola, sa Sveučilišta u Osijeku istaknuo je kako „dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja". Na kraju je podsjetio i na duhovitost u Bibliji, te rekao kako „Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga". Branimir Bilić, novinar HRT-a mišljenja je kako je u današnjim medijima istina postala krimen, manipulacija zakon. Profesionalnost, etičnost, sloboda i odgovornost već su jučer izgubili bitku na tzv. slobodnom svjetskom tržištu prodaje i rasprodaje različitih informacija. Dr. Nino Raspudić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu podsjetio je na činjenice „da bi bilo komunikacije moramo prihvatiti da drugi ima ista komunikacijska prava, ali i komunikacijske obveze“, prenosi IKA.

 Vukovar je proslavio nebeske zaštitnike grada sv. Filipa i Jakova. Tim povodom Medalju grada za "ljubav i humanost koju unosi u rad, osobito prema ljudima u potrebi, bez obzira na vjersku ili drugu pripadnost" primio je vukovarski župnik, gvardijan franjevačkog samostana i dekan Vukovarskoga dekanata fra Ivica Jagodić.

"Jedna mjesna Crkva, Zadarska nadbiskupija, stoji u molitvi okupljena pred bogatom poviješću dugoj petsto godina. Ne stojimo tu samo pred poviješću jednog svetišta, nego i jednog naroda. Koliko li se toga tijekom povijesti izmijenilo, a u našem narodu ostala je i traje jedna konstanta – ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji kojoj se svi utječemo jer se 'nije čulo da je bio napušten itko koji se utekao u njenu zaštitu, koji je zazvao njenu pomoć i molio njen zagovor“.  Rekao je to vojni ordinarij Jure Bogdan u Ninu 2. svibnja predvodeći večernje misno slavlje na svetkovinu Gospe od Zečeva kad je slavljena i 500. obljetnica Gospina ukazanja. Svečanost pod geslom „Evo ti majke“ održana je pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović. Uz mnoštvo vjernika pristiglih iz raznih župa Zadarske nadbiskupije misi su nazočili izaslanik Predsjednice zadarski župan Stipe Zrilić i ninski gradonačelnik Emil Ćurko. Prijepodne u ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma pred čudotvornim Gospinim kipom misu je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Ističući kako je za uništenje neke zajednice i njene povijesti dovoljno razoriti njenu prošlost, rekao je kako su "ovakve godišnjice izvrsna prigoda razumjeti odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je ići i stići. Prigoda su prelistati arhive i vremenski portretirati pojedinosti po kojima prepoznajemo kraj, narod i kulturu". "Gospinim zagovorom dogodilo se toliko pozitivnih i dobrih stvari koje je ljudski teško razumjeti. Kako protumačiti činjenicu da smo, ne samo obranili svoja ognjišta nego i preživjeli razaranja i strategiju spaljene zemlje", upitao je nadbiskup, istaknuvši da je blagdan Gospe od Zečeva prigoda zahvaliti Mariji za tu brigu, ljubav i zaštitu. Inače zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva spomen je na Gospina ukazanja pastirici Jeleni Grubišić 1516. na otočiću Zečevu pokraj Nina. Autentičnost ukazanja 1517. priznao je tadašnji ninski biskup Juraj Divnić, a čudesna ozdravljenja u pet stoljeća zadobio je velik broj Gospinih štovatelja i molitelja koje danas svesrdno podržava župnik i dekan don Božo Barišić.

Više od tisuću sportaša, predstavnika sportskih saveza i klubova s područja Zagrebačke nadbiskupije, kojima se pridružila i pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta Janica Kostelić, u ponedjeljak je hodočastilo Majci Božjoj Bistričkoj. Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. "Ovo zajedništvo govorljiv je znak ljepote naše vjere. Poticaj da u svojim svakodnevnim brigama ne previdimo ono što je za život najbitnije: odnos s Bogom i ljubav prema bližnjima“, rekao je biskup. U homiliji osvrnuo se na riječi iz Poslanice Hebrejima: "Postojano trčimo u borbu koja je pred nama!" "Zvuči kao naputak trenera prije natjecanja: 'Postojano trčimo!' No, ovdje je u pitanju život, nastojanje da se ide putem koji je za nas pripremio Bog.

U Splitu je pokopan fra Ivo Sadrić, član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru koji je preminuo u 73. godini.

Sutra će u franjevačkom samostanu na Košljunu biti pokopan fra Berard Barčić, najstariji član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, te najstariji franjevac na svijetu koji je preminuo u 106. godini. U plodnom spisateljskom djelovanju, osim mnoštva radova i članaka znanstvenog, teološkog, povijesnog i informativnog karaktera, napisao je i 13 knjiga. Sve donedavno vodio je kroniku samostana i župe u Puli, pomagao najsiromašnije, ispovijedao i gotovo svakodnevno koncelebrirao.