U Pakistanu kršćani strahuju od muslimanskih ekstremista

Među žrtvama su bili mnogi kršćani, koji su nakon mise išli u park, bili su siromašni, jednostavani ljudi koji su radosno slavili  svoj blagdan. U atentatu je teško ranjeno dvoje rođaka mladoga katoličkoga svećenika Ashrafa Gilla, župnika u periferiji Lahorea, koji je kroz suze govorio o atentatu. Moji su od mjesta atentata udaljeni oko dva kilometra, a zajedno s drugih četiristo osoba teško su ranjeni moja nevjesta i njezin rođak– ustvrdio je svećenik, a prenio talijanski dnevnik La Stampa. U atentatu su poginuli brojni muslimani, također česte žrtve muslimanskog terorizma.

Težak je život vjerskih manjina u Pakistanu. Svaki dan trpimo posljedice fundamentalizma i terorizma – ustvrdio je svećenik. Zbog užasnoga atentata u Lahoreu, vijest nije objavljena da je na Uskrs u Islamabadu ubijen jedan kršćanin. Uvijek strahujemo kada slavimo misu, kada slavimo neki kršćanski blagdan – istaknuo je svećenik Gill.

Pakistanski župnik živi u strahu, ali od njega ni jedna riječ mržnje, ni kada govori o atentatima od 15. travnja 2015. godine, u dvije crkve u Youhanabadu, kršćanskoj četvrti na periferiji Lahorea, gdje živi više od 200 tisuća protestanata i katolika. „Pucanj je prekinuo pjevanje tijekom prikazanja, a potom užasna eksplozija. Poginule su 22 osobe, a ranjeno oko osamdeset“. Otac Gill je bio među prvima koji su pritekli u pomoć, tješeći preživjele među razbacanim tijelima žrtava.

U mjestu Kot Radha Kishn muslimanski su fundamentalisti 2014. godine u peć bacili jedan živi bračni par, a 2013. godine u napadu na crkvu Svisvetih u Peshawaru poginulo je 127 osoba. Podsjetimo na zakon o blasfemiji, zbog kojeg već sedam godina u zatvoru čami Asia Bibi, osuđena na smrtnu kaznu zbog navodnog oskvrnuća Kurana.

Pakistan ima oko 180 milijuna stanovnika, od toga su oko četiri milijuna kršćani, od kojih oko jedan milijun katolika, a 95% stanovništva su muslimani. Premda su ukinute stare indijske kaste, mentalitet nije iskorijenjen: kršćani su među najsiromašnijima, obavljaju najogavnije poslove, a vrlo često su žrtve diskriminacije. Otac Emmanuel Yousaf, ravnatelj Povjerenstva Pravda i mir, želi pravdu: Mi smo pakistanski građani kao i drugi – izjavio je otac Yousaf.

Općina Islamabada je u prosincu 2015. godine prekinula dostavu vode jednom kršćanskom barakaškom naselju, koje vlasti kane ukloniti jer je „protupravno“. Vrhovni je sud privremeno odgodio odluku. Zabrinjava obrazloženje općinskih vlasti: „Kršćanska barakaška naselja  ugrožavaju muslimansku većinu“.

Pakistan je posljednjih deset godina imao 50 tisuća terorističkih  žrtava, od toga 45 tisuća običnih građana. Nisu samo kršćani meta terorističkih skupina, nego i muslimanske šijitske zajednice, sunitski umjereni čelnici, sufističke džamije te državne škole i centri.

Nakon napada na dvije crkve u Youhanabadu, očajne su kršćanske skupine kamenovale dvojicu nevinih muslimana. To je kamenovanje predstavljalo gadan izuzetak. Kršćani žele pravdu, a ne osvetu. Biskup Joseph Coutts, predsjednik Pakistanske biskupske konferencije, ponavlja: Naše je poslanje da budemo svjedoci mira i milosrđa u zemlji koju je zahvatio terorizam. Ljubav uskrsloga Krista čuva našu  nadu – istaknuo je biskup. U ovoj tragediji ne manjkaju geste muslimanskoga prijateljstva, kao što je solidarnost vjerskoga čelnika džamije Badshahi u Lahoreu, po veličini peta džamije u svijetu. Imam Maulana Abdul Khabir Azadla već godinama snažno brani Kristove sljedbenike.