2016-01-28 18:09:00

Msgr. Piero Marini: Euharistijski kongres u Cebuu je prigoda za evangelizaciju


Prigoda za pokretanje evangelizacije u Aziji, kroz dijalog i iskustvo zajedništva – želja je da to bude 51. međunarodni euharistijski kongres, koji se održava u gradu Cebuu, na Filipinima, od 24. do 31. siječnja – rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju nadbiskup Piero Marini, predsjednik Papinskoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese. Tema kongresa, koji se nastavlja na onaj održan u Dublinu 2012. godine, glasi „Krist u vama, nada slave“, a uzeta je iz Pavlove poslanice Kološanima.

Među glavnim su predavačima kardinali Luis Antonio Tagle, nadbiskup Manile, Timothy Dolan, nadbiskup New Yorka, John Onaiyekan, nadbiskup Abuje u Nigeriji, te Oswald Gracias, nadbiskup Bombaya. Svetoga Oca predstavlja kardinal Charles Maung Bo, nadbiskup Yangona u Myanmaru.

Osvrćući se na temu kongresa, nadbiskup Marini je istaknuo da je tema nade središnja tema tog euharistijskog kongresa koji se održava na kontinentu na kojemu žive ponajviše mladi, i na kojemu je nada nužan čimbenik za gledanje u budućnost. Na novinarovu primjedbu kako su Filipini, uz Istočni Timor, jedina azijska zemlja s većinskim katoličkim stanovništvom, nadbiskup Marini je kazao da su Filipini iznimka u Aziji, na kontinentu gdje je Krist rođen, ali i na kojemu je On danas najmanje poznat.

Katolika je na Filipinima oko 100 milijuna, odnosno 80% stanovništva – napomenuo je nadbiskup te dodao da su stoga Filipini za nas, katolike, na neki način polazište za evangelizaciju Azije. Znamo da se evangelizacija tog kontinenta odvijala u dva dijela – podsjetio je msgr. Marini – prvi je dio onaj asirskih, takozvanih „kaldejskih“ misionara, koji su krenuli upravo iz područja s kojega je krenuo Abraham.

Prva je evangelizacija bila njihova – objasnio je nadbiskup te istaknuo da neki izvori govore da je ta Kaldejska Crkva, koja je došla čak do Mongolije, Indonezije i Indije, oko 1000. godine imala više vjernika od Rimske i Carigradske Crkve zajedno. Međutim, poslije se, također i zbog uporabe sirijskoga jezika i zbog nedostatne inkulturacije, ta evangelizacija s vremenom izgubila.

Ponovno su ju započeli franjevci, između 1200. i 1300. godine, poslije isusovci, a 1800. godine brojne su kongregacije nastavile evangelizaciju Filipina. Znamo da su Filipine evangelizirali Španjolci, koji su upravo u Cebu stigli 1521. godine; zbog toga se i euharistijski kongres održava upravo u tom gradu u središtu Filipina. Filipini su stoga u cijeloj Aziji primjer Crkve koja je proživjela inkulturaciju, jer – objasnio je nadbiskup Marini – to je veliki program koji već 30 godina provode sve azijske biskupske konferencije, koje su u temelj evangelizacije stavile dijalog, jer je riječ o kontinentu bogatom kulturama. I naravno, ako se vjera ili liturgija ne inkulturiraju, prolaze ne ostavljajući nikakav trag.

Govoreći potom o brojnim kršćanima u Aziji koji još uvijek trpe, nadbiskup je kazao da je jedan od glavnih razloga to što se na tom kontinentu na Katoličku Crkvu još uvijek gleda kao na Crkvu vezanu uz Zapad. I to je velika prepreka za evangelizaciju – napomenuo je msgr. Marini te dodao da su zbog toga potrebni inkulturacija vjere i dijalog s drugim religijama. Važno je da euharistijski kongres pokaže kako je Euharistija mjesto pomirenja i poticaj za mir, na kojemu su svi djeca istoga Boga i jedni drugima braća.

Predsjednik Papinskoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese potom se osvrnuo na plodove euharistijskih kongresa, te prije svega istaknuo da su od kraja 1800. godine pratili povijest Crkve. Prvi je euharistijski kongres održan u Lilleu, u Francuskoj, 1881. godine. Tada su to bili kongresi koji su isticali ponajviše vidljivost, odnosno htjeli su istaknuti nazočnost katolikâ u sredini kao što je bila ona XIX. stoljeća, puna vlastî koje su bile protiv Katoličke Crkve, i potrebe kršćana da se pokažu. Sva je pozornost stoga bila usredotočena na euharistijsku procesiju, gotovo kao da se željelo ponovno osvojiti gradove.

Poslije su euharistijski kongresi, nakon što je Pio X. pomaknuo dob za primanje Euharistije, postali prigoda za tisuće mladih koji su pristupali Prvoj Pričesti – rekao je nadbiskup. U vrijeme papinstva Pija XI. isticao se posebno misionarski vidik, jer su euharistijski kongresi izišli izvan granica Europe, počeli se održavati u Americi, itd. Tako je uvijek postojalo neko kretanje koje je pratilo i isticalo život Crkve, sve do 1960., kada je u Münchenu održan kongres koji je obilježio preokret. Tada je istaknuta važnost slavljenja Euharistije više nego drugih čimbenika, kao, primjerice euharistijske procesije ili pak klanjanja izvan mise, koji su do tada jače isticali svrhu euharistijskih kongresa.

Oni koji su se okupili u Cebuu, došli su kako bi toj partikularnoj Crkvi dali svjedočanstvo opće Crkve, ali žele i dobiti – primijetio je nadbiskup. U Cebuu ima i vrlo siromašnoga naroda (…) – dodao je – ali Filipinci su ljudi vrlo velike vjere, velike ljubavi prema životu i radosti. (…) Dali su veliko svjedočanstvo u čitavom svijetu, i još uvijek ga daju, svjedočanstvo rada i vjernosti. Taj je euharistijski kongres stoga i prigoda da zahvalimo svim Filipincima u svijetu za njihovo svjedočanstvo vjere i jedinstva Katoličke Crkve – rekao je na kraju predsjednik Papinskoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese.








All the contents on this site are copyrighted ©.