Papa uputio poruku sudionicima Svjetskoga foruma u Davosu

Poduzetnički svijet ne treba dopustiti da ga „umrtvi“ kultura blagostanja; ne treba zaboraviti siromašne, nego ima stvarati dostojanstvena zanimanja za ljudsku osobu da je u radu ne „zamijeni stroj bez duše“ – poželio je Sveti Otac u poruci sudionicima Svjetskoga foruma koji se u Davosu održava pod geslom „Upravljanje četvrtom industrijskom revolucijom“. Papa je poruku uputio profesoru Klausu Schwabu, utemeljitelju i izvršnom predsjedniku Foruma, a jučer ju je uručio kardinal Peter Turkson, predsjednik Papinskoga vijeća Pravda i Mir.

Ne zaboravite siromašne: potrošnja ne pribavlja „sreću punine života“ – to je Papin apel upraviteljima poslovnoga svijeta, ali i izazov za njih. Nikada ne trebamo dopustiti da „nas anestezira kultura blagostanja“, da mislimo samo na „povlastice“, onesposobljavajući sebe da osjećamo samilost pred krikom boli drugih i da plačemo pred dramama koje gledamo. Jer plakati znači „sudjelovati“ u patnjama drugih i posvijestiti si da su naše aktivnosti uzrok nepravdi i nejednakosti – istaknuo je Sveti Otac.

Zahvaljujući predsjedniku Foruma na susretu „koji nastoji putem poticajnoga dijaloga s mnogim međunarodnim čelnicima promicati trajnu društvenu i ambijentalnu odgovornost, Papa je istaknuo potrebu osmišljavanja novih poduzetničkih modela koji su, promičući razvoj novih tehnologija, kadri stvarati dostojanstven rad za sve, promicati i jačati društvena prava te štititi okoliš. Čovjek mora voditi tehnološki razvoj, a ne dopustiti da s njim razvoj upravlja – ustvrdio je papa Franjo.

Početak je takozvane „četvrte industrijske revolucije“ popraćen rastućim osjećajem „neizbježnosti drastičnoga smanjenja radnih mjesta“. Međunarodna organizacija rada upozorava da se „nezaposlenost sada odnosi na stotine milijuna osoba“. Financijalizacija i tehnologizacija nacionalnih i globalne ekonomije izazivaju duboke promjene u području rada: smanjenje prigode za „probitačno i dostojno“ zapošljavanje, zajedno s „manjom zdravstvenom zaštitom“, povod su „zabrinjavajućega porasta nejednakosti i siromaštva“ u mnogim državama – ustvrdio je Papa.

Cilj je dakle svjetskih čelnika spriječiti da predstojeća 'četvrta industrijska revolucija', te učinci robotike, znanstvenih i tehnoloških inovacija pokrenu „uništavanja ljudske osobe“, jer je suđeno da je „zamijeni stroj bez duše“, ili da se ostvari pretvaranje našega planeta u „prazan vrt za uživanje nekolicine odabranika“. Treba voditi i upravljati procesima u tijeku „kako bi se gradila inkluzivna društva, utemeljena na poštovanju ljudskoga dostojanstva, na snošljivosti, na samilosti i na milosrđu – upozorio je Sveti Otac.

Služeći se pojmom izrečenim na svom putovanju u Srednju Afriku, u studenome 2015. godine, Papa je potaknuo sve „one koji imaju sredstva za dostojanstven život“ da pomognu najsiromašnijima kako bi i oni mogli ostvariti životne uvjete „dolične ljudskom dostojanstvu, poglavito podupirući razvoj njihovih ljudskih, kulturnih, gospodarskih i društvenih mogućnosti. Papa je ponovio poziv sadržan u Buli proglašenja Izvanrednoga jubileja milosrđa: postat ćemo „potpuniji ljudi“ pomoću odgovornosti prema svojoj braći i sestrama, a ta je odgovornost „bitna sastavnica naše zajedničke naravi“. Ne bojte se siromašnima otvoriti svoje umove i srca kako biste „sasvim oslobodili“ svoje gospodarske i tehničke talente – potaknuo je Papa.

Sveti je Otac potaknuo obnavljanje rasprave o tomu „kako graditi budućnost planeta“, „naše zajedničke kuće“ kako veli enciklika Laudato sì, pozivajući „na udruživanje napora“ za održivi i cjeloviti razvoj. S druge pak strane poduzetništvo, čije je Papa često spominjao „plemenito zvanje“ da proizvodi bogatstvo i poboljša svijet, ima odgovornost da pomogne kako bi se nadišla složena društvena i okolišna kriza te pobijedilo siromaštvo da se poboljšaju oskudni životni uvjeti milijuna osoba i tako otkloni društveni raskorak, koji je izvor brojnih nepravdi i koji nagriza temeljne vrijednosti društva, među njima jednakost, pravdu i solidarnost.

U tom smislu, – zaključio  je Sveti Otac – Svjetski  gospodarski forum može postati odskočnica za očuvanje stvorenoga i postizanje napretka, također i glede okolišnih ciljeva i povećanja napora da se iskorijeni siromaštvo, kako je određeno u programu UN-a 2030 za održivi razvoj i u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.