Istraživanje: Ključni podaci o muslimanima i islamu

Američki Pew istraživački centar objavio je nedavno kompilaciju ključnih podataka o muslimanima i islamu, na temelju više istraživanja provedenih tijekom posljednjih nekoliko godina diljem svijeta. Rezultati tih istraživanja pokazuju kako većina muslimana smatra da su samoubilački napadi rijetko ili nikada opravdani, da samozvana Islamska država uživa relativno malenu podršku među globalnim muslimanskim stanovništvom, ali i da većina ispitanika želi uvesti – barem u nekom obliku – šerijat kao državni zakon.

U svijetu živi približno 1.6 milijarde muslimana, koji čine oko 23% svjetskog stanovništva. Islam je druga najveća svjetska religija – iza kršćanstva – ali je prema procjeni Pew centra i najbrže rastuća religija u svijetu. Svega 20% muslimana živi na području Bliskoga istoka i sjeverne Afrike; većina globalnog muslimanskog stanovništva – njih 62% – živi u azijsko-pacifičkoj regiji, a Indonezija je zemlja s najvećim brojem muslimana. Indija će, prema procjeni Pew centra, preteći Indoneziju u toj statistici do 2050. godine. Tada će u Europi muslimani činiti 10% stanovništva.

Prema istraživanju provedenom u 39 zemalja diljem svijeta, većina u 25 država bi htjela uspostaviti šerijatski zakon na razini države. Podrška za tu ideju je, međutim, niska u europskim i srednjoazijskim zemljama sa značajnim muslimanskim stanovništvom. U Bosni i Hercegovini ih 15% podržava šerijat kao državni zakon, u Albaniji 12%, a na Kosovu ih to želi 20%. Međutim, sve zemlje Bliskoga istoka – uz iznimku Libanona – očituju većinsku podršku za tu ideju, kao i skoro sve ispitane države u subsaharskoj Africi te sve ispitane zemlje jugoistočne i južne Azije. Ideja šerijata kao državnog zakona uživa najveću podršku u Afganistanu (99%), a u Indoneziji to želi 72% ispitanika.

Većina ih, međutim, smatra da se šerijatski zakon treba primjenjivati samo na muslimane. Upitani o specifičnim dijelovima šerijata među onima koji ga žele kao državni zakon, najveću podršku uživaju zakoni koji ravnaju obiteljskim životom i vlasništvom. Nižu, ali značajnu podršku uživaju zakoni o fizičkom kažnjavanju prijestupnika – poput odsijecanja ruke lopovima ili kamenovanja preljubnika. Od ispitanika u 20 zemalja, većina u njih 6 podupire smrtnu kaznu za obraćenje s islama na drugu religiju.

U Bosni i Hercegovini, među onima koji podupiru šerijatski zakon na razini države, 24% ih kaže da on treba ravnati obiteljskim i vlasničkim prijeporima, 32% ih podupire dio o tjelesnom kažnjavanju prijestupnika, 21%  ih drži da preljubnike treba kamenovati, a 15% da obraćenike s islama treba kazniti smrću.

Nedavna ispitivanja također pokazuju da većina muslimana ima negativno viđenje samozvane Islamske države, uključujući gotovo sve ispitanike u Libanonu i Jordanu. U nekim zemljama – uključujući većinu u Pakistanu – značajan udio stanovništva nije dao svoje mišljenje o ISIS-u. Pozitivno na tu skupinu gleda 20% muslimana u Nigeriji, gdje je militantna skupina Boko Haram nedavno prisegla vjernost samozvanoj Islamskoj državi.

Općenito, muslimani drže kako su samoubilački napadi i druge vrste nasilja protiv civila u ime islama rijetko ili nikada opravdani – uključujući njih 92% u Indoneziji i 91% u Iraku. Na području Palestine, 40% ih, međutim, drži da su takvi napadi barem nekada opravdani, kao i njih 39% u Afganistanu, 29% u Egiptu i 26% u Bangladešu. Oko dvije trećine stanovnika u Nigeriji i Libanonu izrazili su veliku zabrinutost oko islamističkog ekstremizma u svojoj zemlji.

Na muslimane se u raznim europskim zemljama različito gleda: od većinski pozitivnog viđenja u Francuskoj (76%) i Ujedinjenom Kraljevstvu (72%) do manje pozitivne ocjene u Italiji (31%) i Poljskoj (30%). Prema ispitivanju iz 2011. godine, 62% Francuza i 61% Nijemaca je reklo da su odnosi između muslimana i zapadnjaka loši, s čime se složila većina iz nekoliko pretežito muslimanskih država, uključujući Tursku, Libanon, Egipat i Jordan.

U prosjeku je gotovo 70% ispitanika u većinski muslimanskim zemljama je ocijenilo zapadnjake kao sebične, a više od 60% kao nasilne, pohlepne i nemoralne. Manje ih se složilo oko pozitivnih karakteristika. Situacija je slična i u zapadnim zemljama: u prosjeku je 50% ispitanika u četiri europske zemlje, Sjedinjenim Državama i Rusiji reklo da su muslimani nasilni, a 58% ih je nazvalo „fanatičnim“. Međutim manje ih je koristilo negativne riječi poput pohlepni, nemoralni i sebični. Polovica ih je reklo da su iskreni, a 41% da su velikodušni.