Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - govori Vedran Šmitran 

Jučer, na Treću nedjelju Došašća, 13. prosinca, i hrvatski su biskupi obredom otvaranja Vrata milosrđa na našim katedralama označili početak Svete godine – Jubileja milosrđa.

U zajedništvu sa sveopćom Crkvom, ovim slavljem svečano započinjemo Svetu godinu za našu Zagrebačku nadbiskupiju, kao uvod u duboko iskustvo milosti i pomirenja – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, te potom svečano otvorio vrata prvostolnice u kojoj je predvodio svečano euharistijsko slavlje. Otvorena vrata prvostolnice naznačila su otvorenost neba i raširene Božje ruke za naše slabosti i grijehe. Spomen krštenja, Božja Riječ i Euharistija čvrsta su uporišta našega života – kazao je kardinal, istaknuvši kako je ovo godina milosti, godina poticaja da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjeg milosrđa. Pozvani smo ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe, jer prolazak kroz Vrata milosrđa nema vrijednost, ako Bogu ne dopustimo da svojim Duhom prođe kroz naše srce, ako ne prihvatimo poziv da se ispovjedimo, da Bogu predamo svoje grijehe i ostavimo svoje grješne navike, da se pomirimo s Bogom i s ljudima – poručio je zagrebački nadbiskup.

Danas smo započeli veliki hod kroz Godinu u kojoj ćemo tražiti Božje milosrđe. Nemojmo se umoriti tražiti ga, ne samo u ovoj Godini, nego i kroz cijeli život. Bog nas traži, a mi se trebamo dati naći – poručio je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša, predvodeći jučer obred otvaranja Svetih vrata na Eufrazijevoj bazilici. Godinu milosrđa Papa je zaželio kako bi dao prigodu svim vjernicima da zadobiju Božje milosrđe, ali i da nas pozove da i mi budemo sredstvo Božjeg milosrđa – poručio je biskup Kutleša.

Otvarajući Vrata milosrđa na splitskoj katedrali Sv. Dujma, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je kako je ovo prvi put u povijesti Katoličke Crkve da se Sveta vrata ne otvaraju samo u Rimu već i u cijelom svijetu. Vrata splitske prvostolnice doista su jedinstvena i sveta jer na njima je oslikan život Kristov koji je sam sebe predstavio simbolom vrata života. Krist nas po krštenju kroz ta vrata uvodi u otajstvo milosnog života. Pozvani smo i mi otvarati vrata šutnje, pomirenja i uvažavanja u našim obiteljima i odnosima. Puno je vrata koje mi, produžena ruka Božjeg milosrđa, trebamo otvoriti i tek tada će naša radost biti potpuna – poručio je nadbiskup Barišić.

„Milosrdni poput Oca“ – naslov je pisma koje je dubrovački biskup Mate Uzinić uputio svećenicima povodom Godine sv. Vlaha i Izvanrednog jubileja milosrđa. Biskup u pismu govori o dva velika Jubileja: jubileju 1700-te obljetnice mučeničke smrti sv. Vlaha i Izvanrednom jubileju milosrđa koji je bulom „Misericordiae vultus“ papa Franjo proglasio „kao posebno vrijeme za Crkvu, kako bi svjedočenje vjernika bilo snažnije i plodonosnije“ (usp. MV, 3). Premda se Jubileji odnose na sve vjernike, oni ipak najviše zahtijevaju snažnije i plodonosnije svjedočenje od svećenika. Ako „Isus iz Nazareta svojom riječju, svojim djelima i cijelom svojom osobom objavljuje Božje milosrđe“, zar u našem slučaju smije biti drukčije – piše biskup Uzinić, potičući svećenike svoje mjesne Crkve da sami postanu Vrata milosrđa, kako bi svaki onaj tko ih susretne mogao iskusiti ljubav Boga koji tješi, koji oprašta i daje nadu. To ćemo uspjeti samo ako, otvoreni nadahnućima Duha Svetoga, konačno srušimo zidine koje ostavljaju dojam bilo kakve povlaštenosti i, odlazeći ususret svakoj osobi, da do svih, 'vjernika i onih koji su udaljeni od vjere, dopre balzam milosrđa kao znak Božjeg kraljevstva već prisutna među nama' (usp. MV, 1-10) – poručuje u svome pismu svećenicima dubrovački biskup.

Uz 16. obljetnicu smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Svetu Misu zadušnicu u četvrtak, 10. prosinca, u crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Ne samo da je po redoslijedu stvari bio prvi predsjednik, nego je dobio puno važniji pridjev, veći od svih odlikovanja, od priznanja i titula. On je svojemu narodu bio njegov predsjednik. I upravo to je postalo osporavanim znakom: da je imao u sebi dar i dah državničkoga proroštva; da je bio prvi i da je bio naš – kazao je biskup Šaško, pozvavši na molitvu za novo oduševljenje hrvatskoga naroda.