Papa: Poštovanje života očituje se u brizi za bližnjega

Sveti je Otac danas primio u audijenciju sudionike Tridesete međunarodne konferencije koja se održava pod geslom „Kultura zdravlja i prihvata u službi čovjeka i planeta“. Nakon zahvale nadbiskupu Zimowskom na pozdravu te organizatorima i sudionicima skupa, Papa je podsjetio kako se konferencija poklapa s tridesetom obljetnicom djelovanja Papinskoga vijeća za zdravstvene djelatnike te s dvadesetom obljetnicom objavljivanja enciklike svetoga Ivana Pavla II. 'Evanđelje života' (Evangelium vitae).

Upravo se poštovanje života i još više ljubav prema životu ostvaruje u blizini, u brizi za onoga koji trpi u tijelu i duhu: sve djelatnosti zdravstvenoga pastorala Crkva će posebno istaknuti tijekom Jubileja milosrđa, koji nas poziva na blizinu s trpećima. U toj enciklici nalazimo glavne sastavnice „kulture zdravlja“: prihvat, suosjećanje, razumijevanje i praštanje, što je Isus obično činio prema mnoštvu potrebitih osoba koje su mu se svaki dan približavale: svakovrsni bolesnici, javni grješnici, opsjednuti, rubni, siromašni, stranci i tako redom – kazao je papa Franjo.

Enciklika takva postupanja naziva „pozitivnim zahtjevima“ zapovjedi o nepovrjedivosti života, a koja se u Isusu očituju u svekolikoj širini i dubini, a takva postupanja i danas mogu, odnosno moraju resiti  zdravstveni pastoral: briga za život brata, za stranca, sve do ljubavi prema neprijatelju (br. 41).

Kako nas poučava „dobri Samarijanac“ iz evanđeoske prispodobe, ta skrb nadilazi svaku nacionalnu, društvenu i vjersku zapreku, Nadilazi i kulturu koja nadahnjujući se na utilitarističkim mjerilima, poglavito ekonomske i društvene korisnosti, prihvaća ili odbacuje ljudska bića. Takav je mentalitet srodan s takozvanom „medicinom željâ“: u bogatim zemljama raširenom običaju, kada se po svaku cijenu želi postići fizička savršenost, žudeći za vječnom mladosti. Taj običaj potiče odbacivanje ili marginaliziranje „neučinkovitih“ ljudskih bića, jer ih se smatra teretom i smetnjom – istaknuo je Sveti Otac dodajući:

Isto tako, biti blizak drugima znači, kao što sam podsjetio u nedavnoj svojoj enciklici 'Laudato sì', prihvatiti neotklonjive odgovornosti prema stvorenome i prema zajedničkoj kući, koja pripada svima, također i budućim naraštajima, i stoga se svi za nju trebaju brinuti. Crkva je zabrinuta za sudbinu ljudske obitelji i svega stvorenoga. Moramo se odgajati za čuvanje i upravljanje svim stvorenim; naša je odgovornost da ga cjelovitoga predamo budućim naraštajima – opomenuo je Papa.

Govoreći o potrebi da se srce obrati „na evanđelje stvaranja“, rekao je da to obraćenje zahtijeva da poslušamo, posvojimo i ispravno tumačimo krik za poštovanjem ljudskoga dostojanstva, poglavito siromašnih i isključenih, koji su u većini slučajeva bolesne i trpeće osobe. Sveti je Otac poželio da taj vapaj, budući da se približava Jubilej milosrđa, odjekne u našim srcima, tako da u vršenju djela milosrđa, tjelesnih i duhovnih, svatko može primiti dar Božje milosti, kako bismo svi mogli biti svjedoci i širitelji milosrđa.

Osim toga, poželio je sudionicima da konferencija, na kojoj se također raspravlja o odnosu okoliša i zdravlja, pridonese novom napretku kulture zdravlja. Potičem vas da u svom radu na umu uvijek imate stvarnost ljudi koji najviše pate zbog uništavanja okoliša, jer se često vrlo loše odražava na zdravlje osoba. Molimo Presvetu Mariju, Zdravlje bolesnih, da prati rad vaše konferencije. Njoj povjeravamo svakodnevne napore zdravstvenih djelatnika. Od srca blagoslivljam vas, vaše obitelji, zajednice i sve one s kojima se susrećete u bolnicama. Molim za vas, a potičem vas da i vi molite za mene – zaključio je Sveti Otac.