O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj, govori Vedran Šmitran 

Prigodom nadolazećih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 26. listopada pismo vjernicima u kojemu je u skladu sa socijalnim naukom Crkve i Porukom hrvatskih biskupa za parlamentarne izbore 2015. godine na sažet način istaknuo nekoliko točaka koje dodatno mogu pomoći pri ovome važnom odlučivanju.

Kardinal među ostalim podsjeća kako najnoviji događaji u svijetu, izazvani migrantskom krizom koja je u tijeku, nedvojbeno imaju velik i nepredvidiv utjecaj na budućnost Europe. Za takve je okolnosti potrebno imati jasne državničke odrednice, oslonjene na vrijednosti hrvatskoga identiteta i sigurnosti države; potrebno je birati one ljude i političke programe koji će sutra moći iznjedriti snažnu, dugoročnu, solidarnu, ali uvijek državotvornu viziju rješenja pitanja otvorenih migracijom.

Nadalje, potrebno je poduprijeti one programe i kandidate koji nude realan plan gospodarskog oporavka Hrvatske. Međutim, inicijative za jačanje gospodarstva moraju imati snagu u stvarnosti, jer golema nezaposlenost, prijetnje nastavka rasprodaje nacionalnih dobara, državni dug i tužne statistike iseljavanja itekako su stvarne.

Promišljajući o programima i kandidatima, dovoljno je pitati se: je li neka opcija voljna i sposobna braniti ljudski život od začeća do naravne smrti; zauzima li se za slobodu ispovijedanja vjere; shvaća li brak i obitelj kao zajednicu muškarca i žene; poštuje li i pomaže li obiteljima koje žele imati više djece; ugrađuje li kršćanske i općeljudske vrijednosti u odgoj i obrazovanje ili se povodi za novim ideologijama koje ozbiljno štete Hrvatskoj; poštuje li važne institucije države i društva; kako reagira na primjedbe hrvatskih branitelja i na upozorenja onih među njima koji su najviše žrtvovali za Hrvatsku; po čemu se vidi da će se u gospodarstvu zalagati za napredak i opće dobro, a ne za uske stranačke i privatne interese; imaju li želju i snagu povezati Hrvate u Hrvatskoj i izvan nje?

Svjestan sam – piše kardinal – da se kao birači nalazimo pred teškom zadaćom i s pravom se smijemo pitati tko će biti kadar u Hrvatskoj prekinuti podjele, unutarnje i vanjske svađe, isključivosti i nesnošljivosti, te ponovno graditi toliko potrebno povjerenje, zajedništvo, ozračje dijaloga i međusobne suradnje. Sigurno da nema idealnih rješenja, stoga između mogućih treba birati bolje – poručio je zagrebački nadbiskup, pozvavši sve da ulože napor i dođu na biralište, imajući pred očima dobro svoje domovine.

U Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu u ponedjeljak, 26. listopada, održana je jedanaesta sjednica Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije na kojoj je predstavljen Radni dokument (Instrumentum laboris) Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Sjednicom je predsjedavao nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je istaknuo da „na temelju Radnog dokumenta s radošću možemo gledati unaprijed, ulazeći u razdoblje neposredne priprave za početak plenarnih sinodskih zasjedanja, od kojih je prvo planirano za jesen 2016. godine“. Pomoćni biskup Ivan Šaško govorio je o početku Svete godine milosrđa u Zagrebačkoj nadbiskupiji, najavivši da će se Sveta vrata otvoriti u zagrebačkoj katedrali u nedjelju, 13. prosinca – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

„Evanđelje, proroštvo i nada“ – bila je tema 47. plenarne skupštine Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica koja je 26. i 27. listopada održana u dominikanskom samostanu na zagrebačkoj Peščenici. Kao što je to već uobičajeno, drugog dana sudionike je posjetio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico koji se obratio višim redovničkim poglavarima i poglavaricama iz cijele Hrvatske te odgovarao na njihova pitanja.

Osvrnuvši se na pontifikat pape Franje, Nuncij je kazao kako se često čuje pitanje: „Kakav ti se čini ovaj Papa? Kamo vodi nas, Crkvu, Crkvu u Hrvatskoj?“ Svi smo čuli različite komentare o papi Franji u Hrvatskoj i u drugim zemljama, komentare općenite, a posebno u kontekstu Sinode o obitelji. Tako čitamo da je papa iz Latinske Amerike, kako ne poznaje dobro našu zbilju te da ga zanima samo politika. Jamčim vam da je politika zadnje što papu Franju zanima. On je uistinu pastir koji prenosi Riječ Božju. No, valja priznati da Evanđelje teško može prodrijeti kroz određene naslage – kojih ima i u Hrvatskoj – koje ne dopuštaju da se očituje svježina Evanđelja. Papa kao pastir želi očistiti te naslage. On to želi napraviti u perspektivi nove evangelizacije, na riječima Isusa Krista, o čemu je jasno progovorio u enciklici „Radost Evanđelja“ – istaknuo je Nuncij, pozvavši redovničke poglavare i poglavarice da studiraju taj dokument i preporuče ga svojim zajednicama.

Svečanom akademijom u svojoj palači u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je 27. listopada 200. obljetnicu rođenja svog utemeljitelja i pokrovitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Kako je istaknuo predsjednik Akademije Zvonko Kusić, Strossmayer je bio gigantska figura koji je u zalog ostavio kulturne i civilizacijske temelje hrvatske nacije. Podsjetio je na četiri Strossmayerova kapitalna djela – osnutak Akademije 1861., osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874., izgradnju katedrale u Đakovu 1882. i otvorenje Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu 1884. godine. On je time na neki način stvorio kulturni identitet hrvatske nacije, a Zagreb je zahvaljujući institucijama koje je osnovao osim administrativnog postao i kulturno i znanstveno središte Hrvatske, prava hrvatska i europska metropola. Strossmayerova vizija bila je da se samo znanjem, znanošću, obrazovanjem i kulturom mali narodi poput hrvatskog mogu vinuti do visine velikih naroda. Govorio je da se danas više vojuje duhom nego oružjem i da više vrijedi duhovni nego materijalni napredak. Hrvatska akademija i danas slijedi te njegove ideje jer znanje, znanost, obrazovanje i kultura su ono što će nas danas pozicionirati u Europi i u globaliziranom svijetu – istaknuo je akademik Kusić.

U franjevačkom samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu jučer (28. listopada) je u 70. godini života, 53. redovništva i 44. svećeništva preminuo fra Šime Samac, OFM, član splitske franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Fra Šime Samac rođen je 5. svibnja 1946. u župi Miljevci; u Red manje braće stupa 1963., a za svećenika je zaređen 1972. godine. U Redu i Provinciji obavljao je mnoge odgovorne službe, među kojima i službe magistra bogoslova i učitelja novaka, kao i službe generalnog vizitatora u četiri provincije te generalnog definitora Reda u Rimu od 2003. do 2009. godine.

 Sveta Misa zadušnica slavit će se u crkvi Gospe od milosti na Visovcu, sutra u 14 sati, nakon čega će uslijediti sprovodni obredi u samostanskoj grobnici na Visovcu.