Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uputio je svećenicima, redovnicima i redovnicama te vjernicima poziv na molitvu za Tomislava Salopeka, koji je otet u Egiptu.

Današnju svetkovinu Preobraženja Gospodnjeg u petrinjskom naselju Slatina na temeljima nove crkve predvodi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a u župi Mala Solina ispred porušene crkve Ranjenog Isusa sisački biskup Vlado Košić.  

Diljem Hrvatske Crkva se molitvom pridružila obilježavanju 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“, Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. U Kninu u kojemu su duboki korijeni našega kršćanskog identiteta i bolje vide prijelomnice hoda hrvatskoga naroda kroz povijest, gdje je počela pobuna protiv Hrvatske, jučer se na Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan branitelja zahvaljivalo Bogu za slobodnu domovinu. Molitva za domovinu u zavjetnoj crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta bila je znakovita i po broju svećenika i biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojima je, očitovalo se to jučer, stalo do zajedništva hrvatskih vjernika. „Ako se hrvatski vjerni puk tijekom Domovinskoga rata predao zagovoru Blažene Djevice Marije, što su na poseban način, s krunicom u ruci, činili hrvatski branitelji, je li bilo moguće da se veličanstvena pobjeda ne izbori i na njezin blagdan, Gospe Snježne“, upitao je jučer u homiliji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Naglasio je kako su i visoke međunarodne institucije potvrdile da je oslobađanje Hrvatske bila časna misija hrvatskih vojnika i da je jedini motiv hrvatske države bio uspostava pravednoga mira. „Dovoljno je zaviriti u podatke o onima koji su Hrvatsku branili i oslobodili, kako bi se shvatilo da hrvatska sloboda nije plod nacionalne niti vjerske isključivosti“. „Kako je moguće“, upitao je dalje kardinal Bozanić, „da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 91. protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni. Opustošeno je na tom području 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika. Nakon oslobođenja, u kolovozu 95., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge, ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali“. „Iako su hrvatske vlasti, kad je počela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu – kojega je prema popisu iz 91. bilo na tom području oko 160.000 - opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje, srpsko je stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari“ ustvrdio je kardinal, dodajući  kako smo tražili samo da se prekine nasilje, da se obrišu suze, da se ljudi vrate u svoje domove, da se našemu narodu priznaju prava koja imaju drugi narodi, da se poštuje na referendumu demokratski očitovana volja hrvatskih građana za državom Hrvatskom“. Sjećajući se dvojice istinskih mirotvoraca, svoga časnog predšasnika, kardinala Franje Kuharića i šibenskog biskupa Srećka Badurine, propovjednik je podsjetio kako je naša Crkva apelirala na hrvatske prognanike i druge građane da ne padnu u napast mržnje i osvete. „Nažalost, bilo je nakon vojno-redarstvene akcije i slučajeva pljačkanja i paljenja srpskih kuća, bilo je i žrtava. Zbog toga treba žaliti“. Na kraju kardinal je doslovno zavapio: „Kao zagrebački nadbiskup, molim tebe, hrvatski politički dužnosniče, da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; molim tebe, koji radiš u sudstvu, tebe u kulturi, tebe u znanosti, tebe u sportu, tebe u medijima, tebe u gospodarstvu da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; pozivam tebe, brate i sestro u vjeri, gdje god bili, da budete prijatelji narodu svomu! Ovdje u Kninu obraćam se i vama poštovani sugrađani srpske nacionalnosti: budite prijatelji zajedničke nam domovine Hrvatske. Ovdje su naši korijeni, ovdje nam je zajednička sadašnjost i budućnost“. Na početku misnoga slavlja šibenski biskup Ante Ivas istaknuo je da je ovo dan zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima od Udbine i Zrina, od Vukovara do Knina, svim poginulima i živima koji nikad nisu otimali tuđe, nego krvlju i životom i žrtvom branili svoj komad svete zemlje. Prisjetivši se biskupa Srećka koji je u suzama, s tugom gledao kako je projektilom udarena i teško ranjena njegova katedrala i kad je prije „Oluje“ u Kninu ušao u zapaljenu i poganski obešćašćenu župnu crkvu sv. Ante, kad su ga pred Kninom zaustavila dvojica naoružanih stražara, od kojih je jedan vikao:“Ubij ga, to ti je Stepinac“, biskup Ivas se zauzeo za poražavanje slike svijeta koja u drugome gleda neprijatelja koga treba mrziti, oteti njegovo, porušiti ili ubiti, a onda ga lažno optužiti i laž besramno ponavljati do beskraja ne bi li postala istinom. Na kraju mise riječi zahvale uime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja uputio je provincijal fra Joško Kodžoman, zahvalivši svim dosadašnjim dobročiniteljima te preporučio nove donacije. Uz mnogobrojne vjernike misi su nazočili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović.

Na blagdan Gospe od snijega proslavljena je 600. obljetnica Svetišta Majke Božje na Gorici, ponad Baške na otoku Krku. Svečano misno slavlje predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak.

Dominikanska zajednica zajedno s brojnim vjernicima proslavila je svog nebeskog zaštitnika, bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Pešćenici. Misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić. "Dok danas ističemo ovog našeg duhovnog velikana, koji je bio izuzetno cijenjen u intelektualnim krugovima Europe kao vrstan govornik i učenjak, ali i kao čovjek pun dobrote, pitamo se koliko je potrebno vraćati se u prošlost i listati stranice arhiva pa razmišljati o onomu što se zbilo prije toliko stoljeća: U Ezekijelovo, Pavlovo ili Kažotićevo doba?! Kao odgovor pročitat ću tvrdnju poznatog engleskog spisatelja, umjetnika i kritičara Johna Bergera koji je napisao kako je za "uništenje neke zajednice dovoljno razoriti njezinu prošlost". Stoga, spomen pojedinaca s kršćanskog gledišta nije nikakav nostalgični vapaj za onim što je bilo nego prigoda da razumijemo odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je ići i stići, naglasio je nadbiskup Puljić, a prenijela IKA.