O euharistijskom slavlju za Domovinu, izvještava Vedran Šmitran

U prigodi Dana državnosti, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je danas dopodne svečano euharistijsko slavlje za Domovinu u crkvi Svetoga Marka na zagrebačkom Gornjem Gradu.

Ako bismo jednim spomenom željeli obuhvatiti događaje od prije dvadeset i pet godina, onda bi to bilo moguće pod zajedničkim nazivom spomena hrvatske slobode, koji bi se s pravom mogao vezati uz 30. svibnja 1990. godine. No, ni taj dah slobode i oduševljenja nije dugo trajao; Hrvatska je radost bila prekinuta nametnutim ratom koji je zaustavljen prije dvadeset godina oslobađanjem Domovine – kazao je kardinal, podsjetivši kako je u tim godinama ne samo ispisan dragocjeni dio spomenara naše države, među kojima je i lipanjski dan prije dvadeset i četiri godine kojega se danas spominjemo, nego su u njima razvidne vrjednote i temelji na kojima smo pozvani graditi budućnost za nove naraštaje. Dan državnosti – nastavio je – prigoda je da razmišljamo o temeljima, posebno kada nas na to razmišljanje potiče Isusova riječ koja je izravna, kao što je ona u današnjem evanđeoskom ulomku. Isus na kraju svoga Govora na gori pred nas donosi jasnu povezanost riječi i djela. Zahvalni smo Bogu što nam je tijekom dvadeset i pet godina pomogao graditi na čvrstome tlu, jer puno je onih koji su pokazali podudarnost riječi i djela i ta je stijena jačana zajedništvom i vjerom – kazao je kardinal, ukazavši potom i na drugu evanđeosku sliku, onu o gradnji na pijesku. Želim spomenuti tri područja u kojima se vidi kako se, nažalost, hrvatsko društvo danas ne gradi na solidnoj stijeni, nego na pijesku, a to su: nebriga za demografsko stanje hrvatskoga društva, iseljavanje i korupcija.

Naša se zemlja u Europi nalazi u skupini zemalja s najlošijom demografskom slikom, no ne smijemo zdvajati pred alarmirajućim smjerom demografskih kretanja, nego uvesti izrazito pronatalitetnu populacijsku politiku. Takvu politiku prati ravnomjerni razvoj u svim krajevima, a posebno strateški razvoj lokalnih središta, srednjih i malih gradova i njihova okruženja, koji bi trebali imati važnu ulogu u iniciranju gospodarskog razvoja i ulaganja. Pravna zaštita zaposlene žene s malom djecom, fleksibilnost poslodavaca, kao i rješenje stambenih problema samo su neki od vidika kvalitetne pronatalitetne politike bez koje nema ni gospodarskog razvoja niti napretka Hrvatske – rekao je zagrebački nadbiskup.

Promatrajući potom bolnu stvarnost odlaska brojnih hrvatskih građana iz zemlje, osobito mladih, teško je ne zaključiti da je baš to nekima i zacrtani cilj; neki se mediji gotovo pak natječu tko će vještije pokazati kako se u Hrvatskoj ne može živjeti te da treba otići. Zato je važno ponavljati: Hrvati, ne odustajte od Hrvatske! Ona je naša i trebamo je učiniti boljom – poručio je kardinal.

Konačno, veoma opasna za hrvatsku sadašnjost i budućnost jest korupcija. To je društveno zlo koje nesmetano raste, koje se duboko ukorijenilo u našoj zemlji, u politici, poduzetništvu i institucijama, neovisno o političkoj ideologiji vladajućih. I dok se u nas isticanjem pojedinih slučajeva čini da se korupcija želi suzbiti, postoji ona koja se pokazuje kao sustav, podržavan političkim odnosima, koja ima obilježja političke korupcije umrežene u državnim institucijama. Koliko ima samo zakona u našem zakonodavstvu koji u svojoj neusklađenosti pogoduju takozvanoj zakonskoj korupciji – upitao je kardinal, poručivši kako je za rješavanje problema korupcije – kao i kad je riječ o pronatalitetnoj politici te nezaposlenosti – potreban opći nacionalni konsenzus, koji mora biti iznad interesa pojedinih stranaka, društvenih institucija i utjecajnih lobija.

Ovom prigodom zagrebački je nadbiskup također upozorio kako je u posljednje vrijeme hrvatski vjernički puk uznemiren raznim napisima i izjavama koje se tiču blaženoga Alojzija Stepinca. Mi dobro znamo koja je vrijednost njegova života i umiranja i poznato nam je da njegova djela nadilaze okvire naše Crkve i pripadaju dragocjenoj baštini opće Crkve kojom se svaki katolik i Hrvat može ponositi. Jednako tako znamo koliko je Blaženik prirastao srcu ljudi kojima je bio istinska stijena na koju se moglo osloniti, kada su se bujice mržnje i razaranja, neslobode i nečovječnosti obrušavale na hrvatski narod i Domovinu, na Europu i svijet. Stoga je zabrinjavajuće da se u Hrvatskoj dopušta nabacivanje blatom kleveta na našega Blaženika. To sigurno neće umanjiti njegovu veličinu, ali nagriza naš mir. Ovdje ujedno želim reći vjernicima i svima koji vole istinu da radosno čekamo njegovu kanonizaciju i zato preporučujem i tu nakanu u vaše molitve. Blaženi Alojzije Stepinac ostaje svjedok istine i čvrsto vjerujemo da će ta istina pročistiti ono što se godinama gradilo na lažima – poručio je zagrebački nadbiskup, zazvavši blagoslov dobroga Boga na domovinu Hrvatsku.