2015-06-11 17:25:00

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, pripremio Vedran Šmitran


Mislim da je svaka obljetnica pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj podsjetnik da budemo odgovorni i zahvalni Bogu što nam je ovaj sveti Papa u danom trenutku pomogao da budemo to što jesmo i što trebamo biti – narod slobode u suverenoj državi, autentični u zajednici europskih naroda, vjerni evanđelju i Petrovoj stolici čiju je naklonost hrvatski narod u dugoj povijesti osjetio nebrojeno puta, a sveti Ivan Pavao II. u prijelomnim trenucima za hrvatsku državnost iznova potvrdio – izjavio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u povodu spomena na dvanaestu obljetnicu pohoda pape Ivana Pavla II. Zadru.

Zadarski nadbiskup također se osvrnuo – na konferenciji za novinare koju je održao 8. lipnja – na boravak pape Franje u Sarajevu. Svi smo pod dojmom izvrsne organizacije, ali i jakih poruka koje je papa Franjo uputio. Osobito je bilo lijepo i dojmljivo vidjeti zadovoljstvo ljudi, bez razlike kojoj vjeri i naciji pripadaju. Siguran sam da su svi stanovnici Bosne i Hercegovine počašćeni što je papa Franjo odlučio doći k njima. Učinili su sve da taj susret bude na najvišoj ljudskoj i organizacijskoj razini – komentirao je nadbiskup Puljić, istaknuvši potom kako papa Franjo uspješno povezuje govor o mučeništvu kršćana i potrebu suradnje s drugima. Tu je uspjeh Papinoga dolaska u Sarajevo – nije htio zatvarati oči pred istinom, pred realnošću, pred svime što su ljudi propatili. Dapače, u trenutku svjedočanstava u katedrali, zaista je bio duboko ganut. 'Nemojte zaboraviti vašu povijest. Ne zbog osvete, nego zbog rada na miru' – poručio je Papa. I sama organizacija Papina pohoda Sarajevu pokazala je kako je u stvarnom životu moguća mirotvorna suradnja. Rat je poremetio neke stvari, a medijska manipulacija išla je dotle da se govorilo da je to bio vjerski rat. Onda je biskup Ratko Perić rekao da to nije vjerski, nego zvjerski rat. Nisu vjere stvorile rat nego su ljudi manipulirali vjerom – kazao je nadbiskup Puljić. Mislim da je Papin dolazak u Sarajevo čast svakom Hrvatu u BIH, čast cijeloj Crkvi, svim svećenicima i biskupima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima, cijeloj patničkoj Crkvi u toj državi – zaključio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, dodavši kako mu je drago što je trećina nazočnih na Koševu došla iz Hrvatske i tako dala potporu Crkvi u Bosni i Hercegovini.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uputio je 9. lipnja pismo vrhbosanskom nadbiskupu metropolitu kardinalu Vinku Puljiću u kojemu, među ostalim, piše: „... još smo uvijek pod snažnim dojmovima susreta s papom Franjom, promišljamo o njegovim porukama, s radošću se divimo Vašoj izvrsnoj organizaciji Papinog pohoda i pratimo odjeke na Papin posjet. Ovime Vama i Vašim suradnicima čestitam na besprijekornoj organizaciji Papinog pohoda Sarajevu, Vašoj nadbiskupiji te svim katolicima i svim građanima Bosne i Hercegovine.“ Iz Đakovačko-osječke nadbiskupije na Misi s papom Franjom na Koševu sudjelovalo je oko 3500 vjernika, koje su predvodili njihovi pastiri – svećenici i nadbiskup Hranić, te nadbiskup u miru Marin Srakić. Uz to, Đakovačko-osječka nadbiskupija je i financijski pomogla organizaciju Papina pohoda, kao što su to učinile i Dubrovačka biskupija te Zadarska nadbiskupija.

U svome zahvalnome pismu đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću te vjernicima Đakovačko-osječke nadbiskupije koji su hodočastili u Sarajevo vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić je zahvalio na blizini, solidarnosti i molitvenom zajedništvu. Zahvaljujem onima koji su pomogli pri organizaciji toga povijesnog dana iz kojega će osobito katolici Hrvati koji žive u BIH, a kojih je svakoga dana sve manje, crpiti snagu za budućnost. Papina poruka 'Mir vama' neka zaživi na našim prostorima, kao i na prostorima cijeloga svijeta – istaknuo je u svome pismu kardinal Puljić.

Redoviti godišnji susret biskupa, članova Hrvatske biskupske konferencije, s redovničkim provincijalima, članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica koji imaju sjedište na području HBK održan je 9. lipnja u sjedištu na zagrebačkom Ksaveru – priopćilo je Tajništvo HBK. U radnome dijelu susreta biskupi i redovnički poglavari promišljali su o temi „Je li posvećeni život prepoznat i prepoznaje li se kao dar koji je 'darovan Crkvi, rađa se u Crkvi, raste u Crkvi, sav je usmjeren na Crkvu?'“ (LG 43), o čemu je uvodno izlaganje održao generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj karmelićanin o. Jakov Mamić. On je istaknuo potrebu zajedničkih projekata u mjesnoj Crkvi na području nove evangelizacije, odnosno potrebu suradnje u provođenju nekih evangelizacijskih naglasaka iz pobudnice „Radost evanđelja“. Potrebno je stalno zajedničko traženje novih putova ostvarenja različitih redovničkih karizmi u Crkvi i prepoznavanje poruka karizmi za Crkvu u aktualnom povijesnom trenutku – zaključio je dr. Mamić.

U Zagrebu je 9. lipnja, nakon duge i teške bolesti, u 62. godini života, 41. godini redovništva i 35. godini svećeništva preminuo fra Ilija Živković, član Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Rođen je 1954. godine u Kostrču, nedaleko Orašja, u Bosanskoj Posavini. Filozofsko-teološki studij završio je 1980. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a u Rimu je magistrirao franjevačku duhovnost i teologiju 1983. godine. Magisterij iz psihologijskih znanosti postiže na Catholic University of America (Washington) 1990., a doktorat iz psihologije na istome Sveučilištu 1993. godine.

Od 1984. do 1994. vodio je Hrvatsku katoličku misiju u Washingtonu, a od 1985. do 1992. godine radio je i u „Glasu Amerike“, gdje je bio i urednik jutarnje emisije za Hrvatsku. Od listopada 1994. obnašao je dužnost pomoćnika glavnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, a 1995. imenovan je voditeljem Tiskovnog ureda HBK i ravnateljem Informativne katoličke agencije. Tu je dužnost obnašao do ožujka 1999. kada je imenovan glavnim ravnateljem Hrvatskoga katoličkog radija. Od travnja 2001. bio je poglavar Samostana franjevaca trećoredaca u Odri. Na 109. redovitom zasjedanju Generalnog kapitula Franjevaca trećoredaca 2001. godine u Rimu fra Ilija Živković izabran je za generala reda, s mandatom od šest godina, te je na toj dužnosti ostao do 2007. godine.

Sprovod fra Ilije Živkovića bit će sutra, u 16.30 sati na zagrebačkome Mirogoju. Sprovodne obrede predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a Sveta Misa zadušnica služit će se nakon sprovoda u crkvi svetoga Franje Ksaverskoga u Jandrićevoj ulici.








All the contents on this site are copyrighted ©.