2015-06-09 17:40:00

U Vijeću Europe održana rasprava o vjerskoj slobodi


Stalna misija Svete Stolice pri Europskom vijeću u Strasbourgu je 8. lipnja organizirala susret na kojem se raspravljalo o religioznoj dimenziji međukulturalnoga dijaloga. U raspravi su sudjelovali nadbiskup Paul Gallgher, tajnik za odnose s državama, te Heiner Bielefeldt, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o vjerskoj slobodi i religiji. Raspravu je vodila Gabriella Battaini-Dragoni, zamjenica glavnoga tajnika Europskoga vijeća, koja je u razgovoru za našu radiopostaju potvrdila da je religijska dimenzija vrlo bitna za međukulturalni dijalog, jer je sastavnica opće europske kulture.

Vjeru u Europskom vijeću smatramo nutarnjom sastavnicom identiteta i kulture svake osobe, dakle nositeljicom vrijednosti i ishodištem ponašanja prema sebi i prema drugima, također i naše odgovornosti glede društvenoga života. Ne može se dakle iz naših rasprava isključiti uloge koju religija ima u društvenom životu – ustvrdila Battaini-Dragoni.

Na primjedbu kako se čini da je porasla građanska svijest o važnosti religije, rekla je kako u Europskom vijeću već sedam godina redovno razmišljaju o utjecaju i ulozi religije u europskim društvima, te općenito u društvu. a razvidno je da je kod običnih građana u posljednje vrijeme porasla svijest o ulozi i važnosti religije. Od 2008. godine održavamo susrete s predstavnicima vjernika i nevjernika, s predstavnicima agnostičkih i ateističkih organizacija kako bismo raspravljali o temama koje su za nas – Europsko vijeće – vrlo važne, o kojima govore i neki članci Europske konvencije o pravima čovjeka.

Članak 9 vrlo jasno tumači načelo vjerske slobode, a to znači želju da netko slijedi religiju. Drugi pak članak govori o slobodi izražavanja koja uključuje i vrlo veliku odgovornost, riječ je naime o relativnom, a ne apsolutnom pravu. Potom se govori o pravu udruživanja, a to je stvarnost vjerskih zajednica. U ovom slučaju je riječ o temeljnom pravu, odnosno o pravu da se u našim demokratskim društvima možemo udruživati i dijeliti zajedničke vrijednosti – primijetila je Battaini-Dragoni dodajući:

Vrlo je zanimljivo kako se Sveta Stolica nastoji sučeliti s fundamentalizmom te kako misli da bi se moglo boriti protiv vjerskoga ekstremizma koji može dovesti do vrlo težih pojava, primjerice nasilja i terorizma, a i to kako vjerske čelnike smatra društvenim posrednicima, dakle odgovornima u društvu i raznim vjerskim zajednicama jer mogu pridonijeti osvješćivanju društva i skupina koje bi mogle postati opasne – kazala je Battaini-Dragoni.

         Na upit o cilju skupa u Strasbourgu, rekla je kako mu je svrha izgraditi društvo u kojem bi razne zajednice, unatoč razlikama, mogle živjeti u miru i raditi na jednom projektu,  a to nije moguće ako se ne dijele iste vrijednosti. Stoga su vjerska sloboda, sloboda savjesti, misli, praćena slobodom izražavanja i udruživanja, neophodne za shvaćanje kako svi mogu sudjelovati u izgradnji boljega društva pod uvjetom da svi poštuju temeljna načela – zaključila je Battaini-Dragoni.








All the contents on this site are copyrighted ©.