Papa talijanskim biskupima o važnosti "crkvene osjetljivosti"

Snažno osuditi korupciju, štititi narod od ideološke kolonizacije, ne biti apstraktan u pastoralnim dokumentima, gajiti „crkvenu osjetljivost“ te dobro odgojiti laike kako bi preuzeli svoje odgovornosti, bez potrebe za „biskupom-pilotom“, nego za „biskupom-pastirom“. Neki su to od naglasaka pape Franje, u govoru talijanskim biskupima, koje je jučer primio u Vatikanu, otvarajući 68. opću skupštinu Talijanske biskupske konferencije, koja se održava na temu Papine apostolske pobudnice Evangelii gaudium.

„Naše zvanje kao kršćanā i kao biskupā jest ići protiv struje: odnosno biti radosni svjedoci uskrsloga Krista kako bismo radost i nadu prenosili drugima“ – podsjetio je Papa i dodao: „Doista je ružno susresti posvećenu osobu koja je shrvana, nemotivirana ili istrošena: ona je poput suhog bunara, u kojem narod ne nalazi vode da bi utažio svoju žeđ.“

Sveti je Otac napomenuo da je tijekom brojnih susreta s biskupskim konferencijama uvidio važnost „crkvene osjetljivosti“, koja uključuje „usvajanje Kristova stava“ poniznosti, suosjećanja, milosrđa, mudrosti, konkretnosti. Ona također uključuje neustrašivost i značajnost u prokazivanju raširenog mentaliteta korupcije i borbi protiv istoga, koji je „besramno osiromašio obitelji, umirovljenike, poštene radnike, kršćanske zajednice“ te uništio živote mladih koji su, zbog kulture korupcije, izgubili nadu u budućnost. No, iznad svega – upozorio je papa Franjo – korupcija marginalizira najslabije i najpotrebitije.

„Crkvena osjetljivost znači da, poput dobrih pastira, izlazimo ususret Božjem narodu kako bi ga štitili od ideoloških kolonizacija koje oduzimaju ljudski identitet i dostojanstvo“ – kazao je nadalje Sveti Otac. Drugi važan vidik crkvene osjetljivosti koji je Papa istaknuo jest „podupiranje nezamjenjive uloge laika“ kako bi spremno preuzeli vlastite odgovornosti. Autentično formirani laici ne trebaju „biskupa-pilota“ da bi preuzeli odgovornosti na svim političkim i društvenim razinama, već trebaju „biskupa-pastira“ – primijetio je Papa.

Crkvena se osjetljivost valja očitovati i u pastoralnim izborima i dokumentima, u kojima ne treba „prevladavati teoretsko-doktrinarni i apstraktni vidik“, nego „konkretni i shvatljivi prijedlozi“. Na koncu, crkvena se osjetljivost konkretno vidi u kolegijalnosti i zajedništvu biskupa i svećenika, bogatih biskupija – bilo materijalno, bilo u zvanjima – i onih u poteškoćama; u zajedništvu periferija i središta te „biskupskih konferencija i biskupa s Petrovim nasljednikom“.

Međutim – napomenuo je papa Franjo – „u nekim se dijelovima svijeta vidi rašireno slabljenje kolegijalnosti, bilo u određivanju pastoralnih planova, bilo u raspodjeli ekonomskih ili financijskih programskih zaduženja“. Također nedostaje provjere o planovima i projektima. Primjerice, „organizira se konferencija ili događaj“ te se mjesta dadne „jednim te istim glasovima“, što „umrtvi zajednicu, čini sva mišljenja i ljude uniformiranima“, umjesto da pođemo prema „onim horizontima kamo Duh Sveti traži da idemo“. Drugi primjer nedostatka crkvene osjetljivosti su redovničke zajednice i instituti koji si dopuste da ostare i prestanu biti evanđeoski svjedoci, umjesto da poduzmu potrebne korake za spajanje – primijetio je na kraju Papa.