2015-05-06 17:35:00

Opća audijencija 6. svibnja 2015. god.


U današnjoj katehezi o obitelji, Papa je govorio o ljepoti kršćanskoga braka. Već je na samom početku pojasnio kako kršćanski brak nije jednostavno nekakav obred koji se eto obavlja u crkvi, urešen cvijećem, posebnim odijelom i  fotografijama. Kršćanski je brak sakrament koji se obavlja u Crkvi i koji čini Crkvu,  dajući početak jednoj novoj obiteljskoj zajednici.

Upravo je o tome apostol Pavao govorio rekavši: Otajstvo je to veliko; smjeram na Krista i na Crkvu (Ef 5,32). Time je želio reći da je ljubav među supružnicima slika ljubavi između Krista i Crkve. Kolikoga li dostojanstva! Ono je ustvari upisano u Božjem planu, i po Kristovoj milosti, nebrojeni su ga kršćanski parovi – bez obzira na svoja ograničenja – ostvarili.

Govoreći o novom životu u Kristu, sveti Pavao kaže da su svi kršćani pozvani ljubiti jedni druge kao što je Krist njih ljubio, odnosno da jedni drugima budu podložni (Ef 5,21), što opet podrazumijeva međusobno služenje jednih drugima. Ovdje koristi analogiju između para muškarac–žena i onoga Krist–Crkva. Jasno je da je riječ o nesavršenoj analogiji iz koje ipak trebamo izvući duhovni smisao koji je najuzvišeniji i revolucionaran, te u isto vrijeme i jednostavan, u ponašanju svakoga muškarca i žene koji se pouzdaju u Božju milost.

Papa je zatim istaknuo da muž – prema Pavlovim riječima – treba ljubiti svoju ženu kao svoje vlastito tijelo (Ef 5,28); kao što je Krist ljubio Crkvu i sebe sama predao za nju (r. 25). Učinak ove radikalnosti koja se od čovjeka traži u ime ljubavi i poradi dostojanstva žene – a po primjeru Krista – u kršćanskoj zajednici ima biti nemjerljiv – kazao je Sveti Otac. Ovo sjeme evanđeoske novíne, koje ponovno uspostavlja primarnu uzajamnost i poštovanje, postupno je kroz povjest sazrijevalo te na kraju i prevladalo – kazao je papa Franjo.

Sakrament braka je veliki čin vjere i ljubavi jer svjedoči hrabrost vjere u ljepotu stvoriteljiva čina i življenja one ljubavi koja nas potiče da idemo uvijek naprijed,  izvan sebe i svoje obitelji. Kršćanski poziv na bezrezervnu i neograničenu ljubav – Kristovom milošću – stoji u temelju i samoga slobodnog pristanka koji tvori brak.

Crkva je sa svoje strane u potpunosti uronjena u povijest svakoga kršćanskog braka: izgrađuje se njegovim uspjehom, kao što i trpi zbog njegova neuspjeha. No, ozbiljno nam se upitati: prihvaćamo li mi sami – kao vjernici i kao pastiri – u potpunosti ovaj nerazriješivi vez povijesti Krista i Crkve s povješću braka i ljudske obitelji? Jesmo li zaista raspoloživi ozbiljno razmotriti ovu odgovornost? – upitao je papa Franjo.

U dubini otajstva stvorenja, u njegovoj čistoći, otvara se i drugi veliki obzor koji karakterizira sakrament braka. Odluka vjenčati se u Gospodinu u sebi sadrži i dimenziju poslanja, što znači imati raspoloživost srca da se učinim Božjim blagoslovom i njegovom milošću za sve. Kršćanski supružnici zapravo – ukoliko to jesu – sudjeluju u poslanju Crkve – rekao je Sveti Otac.

Slavlje ovoga sakramenta ne može zanemariti suodgovornost obiteljskoga života u odnosu na veliko poslanje ljubavi same Crkve. I tako se život Crkve obogaćuje svaki put ljepotom ovoga bračnog saveza, kao što i osiromašuje svaki put kada se ta ista ljepota izobliči. Crkva – kako bi svima ponudila darove vjere, nade i ljubavi – potrebna je također i hrabre vjernosti supružnika, same milosti sakramenta. Božji narod je potreban njihova svakodnevnog hoda u vjeri, nadi i ljubavi, sa svim radostima i teškoćama koje ovaj hod sa sobom donosi u brak i obitelj – rekao je Papa.

Time je staza zauvijek označena. Krist ne posustaje brinuti o Crkvi kako bi s njezina ljudskog lica uklonio svaku vrstu mrlje i bore. Dirljivo je i tako lijepo isijavanje ove snage i nježnosti Božje koja se prenosi od para na par, od obitelji na obitelj. Sveti je Pavao imao pravo rekavši: otajstvo je to veliko! Muževi i žene,  dovoljno hrabri da, u zemljanim posudama svoje ljudskosti, iznesu ovo blago, za Crkvu su vrlo bitni. Blagoslovio ih Bog 1000 puta zbog toga! – dodao je pri koncu kateheze Sveti Otac.

Na završetku opće audijencije, Papa je uputio apel u prigodi sedamdesete obljetnice okončanja Drugoga svjetskoga rata. U nekim će se glavnim gradovima sljedećih dana obilježavati spomen na kraj Drugoga svjetskoga rata u Europi. U toj prigodi, po zagovoru Marije, Kraljice Mira, Bogu povjeravam želju da ljudsko društvo uči iz prošlih pogrješaka te da se pred sadašnjim sukobima, koji razdiru neke krajeve svijeta, svi odgovorni građani uključe u traženje općega dobra i u promicanje kulture mira – poželio je Sveti Otac.








All the contents on this site are copyrighted ©.