Poruka pape Franje sudionicima panameričkoga skupa

Blagostanje i pravičnost u rastu južnoameričkoga kontinenta poželio je Sveti Otac u poruci sudionicima panameričkoga sastanka na vrhu koji je jučer započeo u Panami. U nazočnosti trideset trojice državnika, kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, pročitao je poruku u kojoj je papa Franjo izrazio blizinu i ohrabrenje da iskreni dijalog dovede do uzajamne suradnje.

Na dan povijesnoga susreta i stiska ruku između predsjednika Obame i kubanskog čelnika Raula Castra, Papa se na panameričkom skupu oglasio porukom u kojoj ističe da nikada nisu uzaludni napori za „gradnju mostova i komunikacijskih kanala te uzajamnoga razumijevanja“. Osvrćući se na probleme današnjega svijeta, papa je Franjo podsjetio na „temeljna dobra“ – zemlju, posao i kuću  – i „javne službe“ – zdravstvo, odgoj, sigurnost, okoliš – iz kojih nitko ne treba biti isključen, te da je ta zajednička želja ipak vrlo daleko od zbilje – ustvrdio je Sveti Otac.

Nepravde i nejednakosti vrijeđaju ljudsko dostojanstvo – istaknuo je Sveti Otac – ponovo upozoravajući na veliki svjetski izazov: globalizaciju solidarnosti i bratstva umjesto globalizacije diskriminacije i ravnodušnosti. Papa Franjo dakle osuđuje „sablažnjive razlike“ u mnogim zemljama i njihove dramatične posljedice, a američke vođe podsjeća da prioriteti vladajućih imaju biti „izravno zauzimanje u korist najslabijih, o kojima se valja skrbiti onako kako se s najmanjima postupa u obiteljima. Nije dostatno da siromašni kupe mrve sa stolova bogataša – upozorio je papa Franjo.

Čitanjem Papine poruke zapravo je otvoren dvodnevni američki skup na vrhu, koji je već proglašen povijesnim zbog susreta Baraka Obame i Raula Castra, njihov je stisak ruku potvrdio zatopljenje između Washingtona i Havane. Vatikan je imao vrlo važnu ulogu u približavanju između Kube i Sjedinjenih Država. Predsjednik Obama je uoči skupa telefonski razgovarao s predsjednikom Kube Raulom Castrom, s kojim nastoji uspostaviti diplomatske odnose, prekinute prije više od pola stoljeća, a najavljen je i njihov susret. Ovo je prvi put da je Kuba pozvana na skup, nakon što je 1961. godine izbačena iz Organizacije američkih država.

Dijalog s Washingtonom mogao bi dovesti do prekida američkoga embarga Kubi, za koji je Obama rekao da je „premašen“. Zapreka u pregovorima, koji su jučer započeli između dvojice ministara vanjskih poslova, mogla bi biti građanska sloboda, oskudna na Kubi, a koju Washington kani braniti, kako je upravo jučer na susretu s dvojicom kubanskih disidenata istaknuo predsjednik Obama.

Osvrnuvši se na važnost panameričkoga sastanka na vrhu u razgovoru za našu radiopostaju, Giuseppe Mammarella, nekadašnji profesor na američkom sveučilištu Stanford, rekao je da se Obama ne obraća samo Kubi, gdje je proces približavanja već pokrenut, nego i čitavoj Južnoj Americi, te da je skup prava prigoda za susrete. On će se susresti s Madurom, Dilmom Roussef, kao i sa svekolikom političkom vrstom, oblikovanom pod utjecajem i u odnosu s Kubom. Obama je dosljedan sa svojim političkim proglasom iz 2009. godine, kada je na početku svoga prvoga mandata najavio „novi tečaj “ u odnosu s Južnom Amerikom – ustvrdio je profesor.

Na upit kako tumačiti želju Kube, odnosno njezina Predsjednika, da dođe do zaokreta, rekao je da je odnos između Kube i Sjedinjenih Država najproblematičnije poglavlje američke vanjske politike. Proces je približavanja započeo 2006. godine, kada je Fidel Castro podnio ostavku, a na njegovo mjesto došao mlađi brat Raul. Da je Fidel ostao na vlasti, Amerika bi teško pokrenula proces zbližavanja s Kubom. Nakon toga su uslijedili posjeti papa: Ivana Pavla II. 1998. godine, te pape Benedikta XVI. 2012. , a potom se kubanska vlada odrekla državnoga ateizma i, ako se ne varam, u siječnju je 2013. godine donijela oluku o slobodi putovanja u inozemstvo – kazao je profesor Mammarella.

Na primjedbu da će poboljšanje odnosa unaprijediti gospodarske odnose između Kube i Sjedinjenih Država, rekao je da je američki embargo gurnuo Kubu u ruke Sovjetskoga Saveza. Od tada su gospodarski i trgovinski odnosi između dviju država potpuno zamrli. Posljednjih su se godina postupno, čak bih rekao, i potiho obnavljali. Stoga Kuba očekuje da će normalizacija odnosa pokrenuti američka ulaganja, vrlo potrebna Kubi, jer su kubansko gospodarsko i poglavito životni standard ljudi u vrlo kritičnom stanju. Amerikanci pak žele nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Vjerujem da će biti nekih ograničenja, a uvjeren sam da će se odnos odvijati onako kako odrede diplomatski predstavnici dviju država – zaključio je profesor Mammarella.