Papa sa zatvorenicima: Imamo nadu jer je budućnost u Božjim rukama

Sveti je Otac – nakon mise prilikom apostolskog pohoda Napulju – posjetio mjesni zatvor „Giuseppe Salvia”, gdje je imao susret i ručak sa zatvorenicima. Tom su mu prigodom dva zatvorenika postavili pitanja: jedan od njih, koji se u zatvoru bio obratio, pitao ga je kako može nastaviti rasti u životu vjere kad bude na slobodi, a drugi je upitao hoće li na slobodi biti prihvaćen, s obzirom da će doživotno biti obilježen zbog boravka u zatvoru.

Odgovarajući spontano na prvo je pitanje, Sveti Otac ustvrdio da očuvati vjeru nije lako, ali ni nemoguće. Srž kršćanskoga morala nije u tome da se ne padne, već u tome da se odmah ustane, kao što „umijeće penjanja nije u tome da se ne padne, već da se ne ostane na podu“. Svi smo mi sagriješili u životu – svi osim Gospe. Ružno je to čuti, ali nitko ne može reći da nije zaslužio biti zatvoren – rekao je Papa i dodao: „Svi smo sagriješili – ja prvi.“ Na moguće pitanje „zašto sam ja onda završio u zatvoru“ ili „zašto se to baš meni dogodilo“ – Papa je ponudio ovaj odgovor:

„To su neobjašnjive stvari u životi i tako to dođe, zar ne? Ja sam govorio da život trebamo uzeti kao što nogometni vratar hvata loptu: odakle dolazi? Dolazi tako, sad na jedan način, sad na drugi… ali on je hvata kako dolazi. I uvijek se ustajati i ići naprijed, ne?“

Na drugo pitanje – o ne neprihvaćanju kad se izađe na slobodu – Papa je ustvrdio da je to „velika nepravda“ i podsjetio da je prvi kršćanski svetac bio razbojnik, raspet s Isusove desne, kome je rekao „Danas ćeš još biti sa mnom u raju“. Biblija kaže – nastavio je papa Franjo – da Bog, opraštajući, zaboravlja grijehe. Stoga, „nitko od nas nema pravo ne zaboraviti jednoj osobi koja je platila, koja je zatražila oprost od društva.“

Isus je pismoznancima i farizejima rekao da su ih carinici i grešnice prestigli u Kraljevstvo nebesko, ali društvo to još nije naučilo. „Zbog toga naše društvo još nije kršćansko. Kaže se da je kršćansko, želi biti kršćansko, postoje toliki sveci i mnogi kršćani – da. Ali društvo kao takvo više je pogansko nego kršćansko, jer u tome nije shvatilo Isusa“ – odgovorio je Papa.

U uručenom je pak govoru, Sveti Otac istaknuo da Bog svoju djecu nikada ne napušta, već da je uvijek uz nas, osobito u kušnjama – Ako smo u životu i pogriješili, Gospodin se ne umara ukazivati nam na put povratka i susreta s njim. Naša temeljna sigurnost jest da nas ništa ne može odvojiti od Božje ljubavi – pa ni zatvorske rešetke. Jedino što nas može od njega odvojiti jest naš grijeh – međutim iskrena ispovijed postaje mjesto susreta s Gospodinom – ustvrdio je Sveti Otac.

Zatvor u negativnom smislu mjesto je marginalizacije, ali može postati i mjesto uključivanja i poticaj za čitavo društvo, kako bi postalo pravednije i pažljivije prema osobama – kazao je papa Franjo pozvavši ih da svaki trenutak žive u Božjoj prisutnosti. Kršćanin ima nadu jer je budućnost u Božjim rukama. „Povijest ima smisla jer ju nastanjuje Božja dobrota. Zbog toga, i usred mnogih problema – pa i teških – ne gubimo nadu u Božje beskrajno milosrđe i njegovu providnost“ – poručio je Papa.