2015-03-06 09:47:00

Suvremeni izazovi za Crkvu u Europi


Dužnost Crkve nije da se bavi konkretnom, svakodnevnom politikom i pripisuje si stručnost koju nema. Nisu nam poznate konkretne mjere koje bi mogle biti potrebne da se, primjerice, zajamči sigurnost i sloboda svim migrantima koji traže našu pomoć. Radi se o pozivanju – a nekada i opominjanju – političara da podignu pogled i vide dalje od kratkotrajnih rješenja – rekao je nadbiskup Paul Gallagher, tajnik Svete Stolice za odnose s državama, 6. ožujka u Bratislavi u svom nastupu, pred Vijećem europskih biskupskih konferencija.

Nadbiskup je Gallagher podsjetio na neke od tema iz govora pape Franje prilikom njegovoga posjeta Europskom parlamentu i Vijeću Europe prošle godine. Papina je središnja briga – smatra nadbiskup – to što je novac postao važniji od ljudi, osobito od onih siromašnih i ranjivih. U središtu Papinih promišljanja u Strasbourgu bilo je ljudsko dostojanstvo, koje prethodi pozitivnim zakonima.

Ljudska se prava imaju svugdje poštovati ne zato što ih političari priznaju, već zato što su urezana u srce svake osobe – podsjetio je nadbiskup Gallagher, dodajući da je stoga zadatak pozitivnih zakona, uzdržavati neotuđiva prava pojedinaca. Valja se, međutim, čuvati sklonosti stalnoga proširivanja ideje prava na temelju individualističkog poimanja osobe, mimo društvenog i antropološkog konteksta, kao da je ona izolirana monada. Čovjek je dio društvenog okruženja u kojem su njegova prava i dužnosti povezani s pravima i dužnostima drugih i općim dobrom društva – ustvrdio je nadbiskup.

Kršćanstvo nije samo prošlost, već i sadašnjost i budućnost Europe, zbog središnjeg mjesta koje priznaje osobi. Europa se može uvelike okoristiti svjetlom kršćanskoga morala – kazao je nadbiskup i podsjetio na upozorenje sv. Ivana Pavla II., iz apostolske pobudnice Ecclesia in Europa: „Kontinent koji se odvoji od svojih kršćanskih korijena past će u 'tiho otpadništvo' s idolom lažnih vrednota i nadanja“.

Nadbiskup je Gallagher također podsjetio na zabrinutost pape emeritusa, Benedikta XVI., zbog sve veće marginalizacije kršćanstva – i to u zemljama gdje se tolerancija jako naglašava. Značajno je što je nakon Papina govora u Strasbourgu usvojena rezolucija protiv diskriminacije kršćana u Europi.

Kršćanstvo mora odigrati svoju ulogu u ostvarenju mira temeljenog na povjerenju u bratstvo u Europi, a Katolička crkva – u kojoj se nalazi jedinstvo kulturalnih razlika – može pružiti konkretnu pomoć u osnaživanju europskih nacionalnih obitelji – rekao je na kraju mons. Gallagher.








All the contents on this site are copyrighted ©.