Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Poslušajte izvješće Nene Kužine o zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj:

Prve korizmene nedjelje požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa i svetištu Gospe od suza u Pleternici, Spomenuvši se poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz pleterničkog kraja, nastavio je: „Želimo svoje sjećanje osloboditi od mogućih prljavih pogleda na njih, pamtiti ih čistoćom Božje ljubavi.“ Biskup je potaknuo i na molitvu za stopostotne invalide Domovinskog rata koji se na Savskoj cesti u Zagrebu bore za svoje dostojanstvo, a koji su – kako svjedoče i događaji dan ranije – u opasnosti biti žrtvama određenih manipuliranja. Na temelju naviještene Božje riječi o općem potopu, osvrnuo se na mnoga zla koja se događaju u suvremenom svijetu i zapitao ima li u njima neki smisao ili nas ona jednostavno potvrđuju u nemoći pred razornom sudbinom koju nam dodjeljuju. Spomenuo je da se i Isus našao u pustinji napastovan od Zloga, ali da ga je nadvladao snagom svoje vjernosti Ocu koja je išla do kraja, do u smrt na križu. Spomenuo je da je vrijeme korizme posebna prigoda načiniti nove korake u Hrvatskoj "i to tako ako ispitamo koliko uistinu u svom životu računamo s Bogom, da pročistimo naša opredjeljenja za njega i čvršće životom svjedočimo kako nam je samo on dostatan".

Nastavljen je molitveni hod s moćima bl. Alojzija Stepinca po svim župama Zagrebačke nadbiskupije, nadahnut geslom "Bl. Alojzije Stepinac – nada među nama". U ljudima živi potreba za čuvanjem spomena na svoje drage, a to se čuvanje najčešće događa u povezanosti sa zemnim ostacima pokojnih ili s pomoću predmeta koji su im za života pripadali ili su se njima služili. Kršćani su od samih početaka dali posebno značenje toj ljudskoj potrebi koja već po sebi upućuje na istinu da čovjek nije stvoren za raspadljivost. Kršćani su brižno čuvali relikvije osobito mučenika, onih osoba koje su dale svjedočanstvo za kršćansku vjeru. Rekao je to nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, dodavši kako upravo povijest zemnih ostataka blaženoga Alojzija govori kako se nastojalo odstraniti njegovo tijelo, umanjiti ili uništiti njegovo značenje i prisutnost, pa čak i poniziti. Najbolje to govori odluka puna morbidnosti i metaforičkoga naboja da se njegovo srce spali. U tome se vidi svjedočenje neprijatelja o istini koju spoznaju, ali ne žele prihvatiti.

"U Belišće i Valpovo privuklo nas je životno svjedočanstvo i mučenička smrt jedne Bogu posvećene osobe, o. Pelbarta Ladislava Lukacsa, rođenog u Bistrincima. Gospodin je ovdje, u krsnoj kapeli u dnu ove crkve, počeo svoje dobro spasenjsko djelo u životu o. Pelbarta. Zato smo danas na zid te krsne kapele stavili spomen ploču s likom i prikladnim tekstom, koja će nas sve podsjećati na djelovanje krsne milosti u sluzi Božjemu, mučeniku o. Pelbartu," riječi su nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića. Otac Lukacs jedan je od sedmorice franjevaca, članova Mađarske franjevačke provincije koji su podnijeli mučeništvo. Protiv njega je podignuta montirana optužnica da je sudjelovao u pripremanju antisovjetskih aktivnosti, a sovjetski sud osudio ga je na 10 godina zatvora i prisilnoga rada., prenijela je IKA.

U svetištu Gospe od Čudesa u Oštarijama gospićko-senjski biskup Mile Bogović predvodio je misno slavlje u kojem se spomenuo obljetnice izdanja glagoljaškog Misala po zakonu rimskog dvora otisnutog 22. veljače 1483. godine. Veliku ulogu u prošlosti u širenju evanđelja u našim krajevima imali su popovi glagoljaši. Tiskajući riječ Božju na narodnom jeziku dali su joj nove putove što je bilo vidljivo u tiskanju prve hrvatske i slavenske knjige Misala o zakonu rimskog dvora.

U subotu u Varaždinu je održan Dan otvorenih vrata uz mogućnost razgledavanja jedne crkvene ustanove u tom gradu kulture i duhovnosti. Svoja je vrata otvorio varaždinski uršulinski samostan, koji njeguje značajno crkveno blago o kojem brižno skrbe sestre od dolaska na hrvatsko tlo, u Varaždin 1703. godine. Više stotina posjetitelja sa zanimanjem je razgledalo prigodnu izložbu koju je postavila s. Klaudija Đuran. Zainteresirani su mogli razgledati i uršulinsku crkvu u kojoj se, uz oltare, slike i kipove nalaze zemni ostaci sv. Viktorije i službenice Božje Dobre Majke Klaudije, te čudotvorni kip Majke Milosti.