Nadbiskup Tomasi: Posljedice klimatskih promjena ne gledaju granice; u središte pozornosti treba staviti opće dobro

U Ujedinjenim se narodima intenzivno radi u vidiku 21. konferencije o klimatskim promjenama (COP 21), koja će se održati u prosincu u Parizu. Cilj koji će se nastojati postići bit će da se sve zemlje, među kojima i one najodgovornije za ispuštanje stakleničkih plinova, obvežu općim sporazumom o klimi. U pripremnim radovima svoj prinos daje i Sveta Stolica, po nadbiskupu Silvanu Mariji Tomasiju, stalnom promatraču pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi.
Stručnjaci, a i javno mnijenje, sve su više uvjereni da je hitno potrebno odmah djelovati kako bi se u atmosferi stabilizirala koncentracija stakleničkih plinova – rekao je nadbiskup Tomasi u razgovoru za našu radijsku postaju. Postoji stvarna povezanost između zagađivanja i klimatskih promjena, koja ima negativne posljedice na ekosustav, na proizvodnju hrane, kao i na održivi gospodarski razvoj – primijetio je nadbiskup te podsjetio da je 2014. godina bila toplija od prosjeka, što je pridonijelo poplavama u brojnim zemljama.
Međunarodna se zajednica stoga zauzima kako bi odgovorila na to stanje. Riječ je – prema nadbiskupovim riječima – o tomu da se učini korak naprijed u odnosu na Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama iz 1992. godine, koju je ratificiralo 196 zemalja. Za sljedeći se susret u Parizu, naime, priprema dokument o klimatskim promjenama koji bi bio zakonski obvezujući, bio bi valjan od 2020. godine, i obvezivao bi sve zemlje. Ovih su dana države dale prijedloge i prednosnice koje bi trebalo uključiti u tekst eventualnoga novog dokumenta.
Istaknuvši potom da Sveta Stolica podupire ideju o obvezujućoj potpori, koja postaje nužno potreban preduvjet za zalaganje u suočavanju s problemom klimatskih promjena, nadbiskup je napomenuo da bi bez takvoga zalaganja neke otočne države, pogotovo one u Pacifiku, mogle ne biti nazočne na sljedećim razgovorima, jer bi mogle biti izbrisane sa zemljovida, budući da im izravno prijeti opasnost nestanka – upozorio je stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u u Ženevi.
Na novinarkino pitanje vlada li optimizam što se tiče postizanja predviđenoga cilja, nadbiskup je Tomasi rekao da postoji oprezan optimizam što se tiče pozitivnoga ishoda konferencije u Parizu. Veća znanstvena jasnoća, koja pokazuje usku vezu između zagađivanja i klimatskih promjena, potaknula je prihvaćanje mogućega odricanja kako bi se podnijeli troškovi za novu tehnologiju i za solidarnost s manje razvijenim zemljama.
Vidik kojim Sveta Stolica daje svoj prinos jest opće dobro – napomenuo je nadbiskup Tomasi. Posljedice klimatskih promjena, naime, ne gledaju granice. Poruka koju je papa Franjo uputio sudionicima konferencije zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, održane u prosincu prošle godine u Limi, u Perúu, ističe koliko rasprave o klimi utječu na cijelo čovječanstvo, a posebno na najsiromašnije i na buduće naraštaje. Stoga zajednički odgovor koji će zaštititi planet i ljudsku obitelj, postaje vrlo velika etička i moralna odgovornost – istaknuo je nadbiskup Tomasi.
Osjetljivost Crkve za te teme pokazat će i novi dokument o ekologiji, na kojemu radi Sveti Otac. Vrijeme za pronalaženje općih rješenja istječe – primijetio je nadbiskup. Nadolazeći su mjeseci odlučujući. Kao ohrabrenje i poticaj za djelotvorni dogovor, odnosno rezultat pripremnih susretâ na konferenciji u Parizu, nesumnjivo će biti vrlo važna najavljena Enciklika o ekologiji. U njoj će biti dana etička uporišta unutar kojih valja razviti zajedničko djelovanje. Znanost se i vjera susreću na način da su zaštita, poštovanje i upravljanje stvorenim obveza cijele ljudske obitelji, i to u skladu sa sposobnostima i raspoloživim sredstvima svake pojedine zemlje, te čineći to da je sve stvoreno sve više u službi ljudskoga bića – rekao je na kraju nadbiskup Tomasi.