Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

U franjevačkom samostanu Bezgrješnog začeća u zagrebačkoj Dubravi, misu zadušnicu u povodu 70. obljetnice mučeničke smrti hercegovačkih franjevaca predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. Istaknuo je kako se pred nas postavlja teško pitanje – trebamo li zaboraviti svoju tešku i tegobnu povijest, osobito noviju koje su dio i pobijeni hercegovački franjevci i samo je tako odbaciti u zaborav, kako bi to željeli neki iz svojih uskih i sebičnih interesa, ili pak da se stalno trujemo sjećanjima koja izazivaju zlo, mržnju, osjećaj osvete, što bi opet željeli drugi, kako bi pokazali da su Hrvati narod mržnje, osvete i zla. Ni jedno ni drugo nije naš put, poručio je biskup, podsjetivši na velike riječi danas svetog pape Ivana Pavla II., koji nas je prigodom svog pohoda Hrvatskoj pozvao na čišćenje povijesnog pamćenja. To nije zaborav, to je pamćenje i čuvanje sjećanja na prošlost, ali oslobođeno, očišćeno od svakog osjećaja koji bi nas vodio u mržnju i osvetu. Spomenuvši se Požeške biskupije koja je velikim dijelom teško stradala u Domovinskom ratu i svojih pohoda i susreta s ljudima koji su doživjeli teško zacijelive rane, zaključio je: „Mi se trebamo usmjeravati prema Isusu koji prašta. Upravo u tome otkriva se snaga svjedočanstva i ubijenih franjevaca. Zato su oni mučenici. Oni su smogli snage svjedočiti za Boga, ostati s narodom, s njim živjeti i umrijeti. Svojim do smrti čvrstim stavom, postali su nam zagovornici kod Boga. Iz njihova svjedočanstva mi crpimo snagu za rast u vjeri i praštanje", rekao je biskup Škvorčević, a prenijela IKA.
Jednom drugom mučeniku, blaženom Alojziju Stepincu sutra će se utjecati diljem Crkve u Hrvata. Na njegov spomendan misu u zagrebačkoj prvostolnici, pored groba, predvodit će zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Svečano će biti u Krašiću te u Budaševu, u Sisačkoj biskupiji. Ovaj hrvatski blaženik suzaštitnik je i Varaždinske biskupije.
U misnom slavlju posvete crkve bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini, sisački biskup Vlado Košić izrazio je nadu da neće proći ni godina dana pa će ga Crkva proglasiti i svetim. „On nikada nije mislio na sebe, uvijek na druge, uvijek se zalagao i trošio samo za druge. Bio je svima sve, u ratu su ga htjeli ubiti nacisti, a poslije rata su mu o glavi radili i zatvorili ga komunisti. Bio je jednostavno smetnja svakom totalitarizmu jer za njega nitko nije predstavljao svetinju, doli Boga jedinoga! Nije se htio pokloniti ni jednom ni drugom vođi, koji su uime svojih ideologija ubijali ljude, uništavali i svoj i druge narode“.
Diljem Hrvatske jučer je proslavljen Dan braka. U svetištu Majke Božje Trsatske misu je predvodio riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. "Obitelj je Božji naum i toga moramo biti svjesni. Trebamo se pitati koliko se taj Božji naum ispunjava u našim obiteljima. Koliko je sebedarja i u kojoj mjeri su članovi obitelji međusobno povezani," upitao je u propovijedi. Nadbiskup je istaknuo važnost pripreme za Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se 19. travnja održati na Trsatu. Priprema je bitna kako bi se obitelji zamislile i propitale što u njihovu životu nije dobro i nije po Bogu, a zatim to uklonile i postale obitelji na sliku Presvetog Trojstva. Zaključio je: „Ne smijemo biti ravnodušni, ne samo prema članovima obitelji, nego i prema našim susjedima i ljudima koji nas okružuju. Pozvani smo naviještati evanđelje riječima i djelima. Vjernike je pozvao da iz Svetišta kući odnesu molitvu“.
Studentski katolički centar Split i Humanitarna udruga Ivan Merz nastavljaju suradnju na podjeli stipendija studentima slabijeg imovinskog stanja. Ove je akademske godine odabrano 80 stipendista ali je, zbog velikog broja pristiglih zamolba, ostalo i mnogo onih koji nisu dobili stipendiju, a itekako im je potrebna.
U crkvici Svete Katarine u Svetvinčentu obnovljene su freske iz 15 stoljeća. Domaći sin, biskup u miru Ivan Milovan izrazio je posebno zadovoljstvo obnovom freski koje su, kako je rekao, "biser koji vrijedi posjetiti i sačuvati za buduće naraštaje. Citirajući riječi Benedikta XVI., kako je ljepota u crkvi bitna za prenošenje sadržaja vjere, biskup je izrazio nadu da će i ove freske, koje su u povijesti bile "biblija siromašnih", nepismenih, i današnjim naraštajima "duhovnih siromaha" biti poticaj za stremljenje ka dobru.
Glasnik Srca Isusova i Marijina za veljaču promišlja o smislu redovničkog života. U Godini posvećenog života upozorava na to da se redovništvu događa ono što se ne bi smjelo – da se suobličuju svijetu umjesto da se razlikuju od njega i šalje poruku kako je drukčije od svijeta i tako mu daju ono što svijet nema, a što se od redovnika očekuje.