U Indiji je, iz mržnje prema vjeri, u 2014. godini ubijeno 5 kršćana, među kojima
i jedan 11-godišnji dječak, dok je više od 300 svećenikâ, pastirâ i poglavarâ kršćanskih
zajednica napadnuto, pretučeno ili ranjeno. Među žrtvama nasilja je i više od 2000
kršćanskih ženâ i djece. Ti podatci daju sliku nasilja počinjenoga nad indijskim kršćanima
prošle godine, a sadržani su u izvještaju o progonima tijekom 2014., koji je, zahvaljujući
izvorima, dokumentima, i svjedočanstvima prikupljenima u mreži indijskih kršćanskih
organizacijâ, objavila katolička organizacija „Katolički svjetovni forum“ (Catholic
Secular Forum). Taj je popis samo indikativan, ali ne i potpun – istaknuo je za agenciju
Fides Joseph Dias, katolik, laik, odgovoran u Katoličkom svjetovnom forumu. U izvještaju,
predstavljenomu 20. siječnja u Mumbaiju i poslanom agenciji Fides, primjećuje se da
je u indijskoj državi Chhattisgarh vrlo opasno biti kršćanin, budući da je to područje
na kojemu se bilježi najveće nasilje. Iz izvještaja se potom saznaje da je tijekom
2014. godine u Indiji zabilježen najmanje jedan incident dnevno, u kojemu su osobe
ili mjesta, koji su bili podvrgnuti nasilju, bili kršćanski. Ukupno je zabilježeno
više od 7000 takvih događaja, od onih najtežih (5 ubojstava), do onih koji obuhvaćaju
1600 ženâ, od kojih su mnoge mučene i silovane, i 500 djece. Među uzrocima i glavnim
počiniteljima nasilja, u izvještaju se spominju hinduske ekstremističke skupine, poput
skupine „Rashtriya Swayamsevak Sangh“ ('Nacionalno tijelo dragovoljaca'), koja se
ističe kao najveća nevladina organizacija u Indiji, promicateljica hinduske nacionalističke
ideologije koja bi htjela ukloniti iz zemlje vjerske manjine. U tekstu poslanomu agenciji
Fides napominje se da se spomenuta skupina stalno povećava, te da sada ima više od
5 milijuna aktivnih članova. Osim toga, istaknuto je da je ta skupina zauzela 60 crkvi,
obeščastila ih i pretvorila u svoje baze. U dokumentu se također govori i o problemu
sudioništva institucijâ. Često, naime, – kako stoji u izvještaju – policija odbija
zabilježiti djela protukršćanskoga nasilja kao takva, a i masovni su mediji skloni
zanemarivati zlostavljanje, ne donoseći vijesti o tomu. U drugim pak slučajevima progon
se ni ne otkrije, jer se žrtve boje da bi mogle biti ubijene, pa ne prijavljuju nasilje.
U malom broju slučajeva zlostavljanje se opravdava razlozima drugačijima od vjerske
mržnje, poput umnih bolesti, pijanosti, ili pak pljačke. Kao što smo spomenuli,
jedan od petoro preminulih je 11-godišnji dječak, Govind Kuram Korram, kojega je njegov
ujak, koji se protivio činjenici da je dječakova obitelj postala kršćanska, oteo i
pustio da umre od gladi. Jedan je protestantski pastor pak izboden nožem, a jedan
kršćanin, laik, ubijen je u indijskoj saveznoj državi Orissi, zbog toga što je odbio
obratiti se na hinduizam. A bračni par Bhutia, nakon što se s budizma obratio na kršćanstvo,
ubijen je pred očima 12-godišnje kćeri.