Muslimanski napadi u Parizu ponovno potiču na pitanje o odnosu između zapadne kulture
i muslimanskoga svijeta, koji se čini sve više podijeljen na umjerene i na fundamentaliste.
Zacijelo postoje umjereni muslimani, i oni su većina – rekao je za našu radijsku postaju
pater Samir Khalil Samir, profesor Povijesti arapske kulture i islamologije na Sveučilištu
svetoga Josipa u Beirutu, te istaknuo da većina muslimana želi živjeti u miru sa svima.
Međutim, – napomenuo je – problem je što je sâm islam podijeljen na suprotstavljene
skupine, te često, u cijeloj islamskoj povijesti, kao i danas, muslimani, kada se
ne slažu, reagiraju ratom. Doista, takozvana Islamska država rabi nasilje suprotstavljajući
se šiitima, a i drugim muslimanskim skupinama bez razlike i bez milosti. Stoga, reći
da ono što se dogodilo u Francuskoj nema veze s islamom, nije istina. Ali, reći da
su to ekstremisti, to je istina – napomenuo je pater Samir te dodao da je uvjeren
da veći dio muslimana nije tomu naklonjen, ali ne usuđuje se kritizirati. Primijetivši
potom da se često kaže da nasilje ne pripada islamu, te da stoga nasilni muslimani
nisu istinski muslimani, pater je Samir kazao da to, nažalost, nije stvarnost, jer
u samom Kur'anu imamo – kako je rekao – riječi koje kažu: 'Ubijte ih gdjegod ih nađete,
budući da je riječ o nevjernicima', odnosno o onima koji nisu htjeli postati muslimani.
Kada muslimani kažu: „to nema veze s islamom“, a to ponavljaju uvijek, u slučaju svakog
napada, to je samo neprihvatljiva igra riječi. Zašto? Zato što onaj tko to radi, ne
radi to kao bilo koji pojedinac, nego to čini u ime islama – istaknuo je p. Samir. Na
novinarovu primjedbu kako ima onih koji smatraju da ovakva događanja znače napad na
civilizaciju, te na upit zašto je tako, pater je Samir objasnio da se prije stotinu,
ili dvije stotine godina, na Zapad gledalo vrlo pozitivno, jer je donosio tehnologiju,
modernost i slično; i bio je vjernik, a muslimani su ga smatrali kršćanskim. Danas
nije neobično to da se Zapad ne smatra, štoviše, odbija smatrati se kršćanskim – istaknuo
je pater te podsjetio da je Europska unija odbila staviti u svoj predgovor čak i to
da ima kršćanske korijene. Muslimani stoga s pravom kažu: Zapad je neopoganski
i nema pravila vjernika – kazao je potom p. Samir – I tako su sve više u Zapadu vidjeli
neprijatelja: Božjega neprijatelja, neprijatelja religije… A to je vrlo rašireno među
fundamentalističkim skupinama – primijetio je te dodao da je stoga borba protiv Zapada,
borba protiv novoga poganstva. Većina muslimana razlikuje, smatra dobrima neke vidike
modernoga života – kao što je jednakost između muškarca i žene, razlikovanje između
religije i politike – dok fundamentalisti sve stavljaju u jedan koš. Zapad za njih
znači bivši kršćani, odnosno pogani, a to je modernost; modernost je, dakle, poganska,
a mi se moramo boriti protiv Božjih neprijatelja. Kako onda pobijediti terorizam?
Problem je u odgoju, u razmišljanju koje danas nedostaje u muslimanskom svijetu –
napomenuo je p. Samir te istaknuo da je potreban dijalog. Osim toga, muslimanima valja
pomoći u samokritici, da razmotre svoj način djelovanja i razmišljanja. U samoj konačnici,
riječ je o novom razmišljanju o Kur'anu. Tekst se ne može dirati, kao ni kod Biblije.
Ali, tumačenje je teksta potreba, odnosno valja taj tekst smjestiti u njegov povijesni
kontekst – rekao je na kraju pater Samir, profesor Povijesti arapske kulture i islamologije
na Sveučilištu svetoga Josipa u Beirutu.