Na tradicionalnom susretu s Diplomatskim zborom ovjerovljenim pri Svetoj Stolici Papa potaknuo na mir i pomirenje

Papa Franjo susreo se danas prije podne s Diplomatskim zborom pri Svetoj Stolici, na tradicionalnoj božićnoj čestitci na početku godine. Trenutačno 180 država ima diplomatske odnose sa Svetom Stolicom, kojima se treba pribrojiti Europska Unija, Suvereni vojni malteški red i kao posebni slučaj Palestina.
Želim da danas snažno odjekne vrlo nam draga riječ: mir! – istaknuo je Sveti Otac prilikom obraćanja diplomatima. No uz sliku jaslica, koje označavaju mir, stoji i dramatična stvarnost odbacivanja – upozorio je. I danas postoji sklonost odbacivanju, koji nas navodi da ne gledamo na bližnjega kao na brata kojeg imamo prihvatiti. Radi se o „mentalitetu koji stvara kulturu otpada, koja nikoga i ništa ne štedi“, dok konačno ne proizvede „nasilje i smrt“.
Takva kultura stvara ranjeno čovječanstvo i stalno ga napetostima i sukobima ranjava. Primjer toga jest lik kralja Heroda koji – jer se osjetio ugroženim Isusovim rođenjem – daje ubiti svu djecu u Betlehemu. S tim na umu, Papa je podsjetio na Pakistan, gdje je prije mjesec dana „s neviđenom brutalnošću masakrirano“ više od stotinu djece.
Papa je još jednom upozorio na stanje nalik „svjetskom ratu u komadićima“, navodeći Ukrajinu kao „dramatičnu pozornicu sukoba“, s nadom da će se putem dijaloga prekinuti neprijateljstva. Važan dio Papina govora Diplomatskom zboru ticao se Bliskog istoka i Svete zemlje, za čiji se mir – prema njegovim riječima – nikada ne umorimo moliti, a s obzirom na posljedice stanja u Siriji i Iraku, s obzirom na širenje fundamentalističkoga terorizma, istaknuo je da su „zastrašujuće“.
Za terorizam Papa tvrdi da je „posljedica kulture otpada, primijenjene na Boga“. Vjerski fundamentalizam, „prije nego odbaci ljudska bića čineći užasne masakre, odbacuje samoga Boga“, čineći od njega puku ideološku izliku. Pred nepravednom agresijom koja pogađa kršćane i druge etničke i vjerske skupine – poput jezida – potreban je jednodušni odgovor koji će zaustaviti širenje nasilja – kazao je Papa, pozivajući međunarodnu zajednicu i vlade pojedinih država da poduzmu konkretne inicijative za mir i obranu onih koji trpe. „Bliski istok bez kršćana bio bi izobličen i osakaćen“ – ponovio je papa Franjo.
Sveti Otac nije propustio osvrnuti se i na teško stanje sukoba u afričkim zemljama, osobito Nigeriji, osudivši „užasno trgovanje“ mladim djevojkama koje su bili oteli islamistički fundamentalisti skupine Boko Haram. Jednako se spomenuo i Srednjeafričke Republike, Sudana, „Afričkoga roga“ te Demokratske Republike Kongo. Ratove nažalost obilježava i „užasan zločin“ silovanja – „najteži prekršaj protiv dostojanstva žene“. Na kulturu otpada spada i nehuman odnos prema bolesnicima, koji se često izoliraju, poput gubavaca koje spominje Evanđelje, a danas su to žrtve virusa ebole. Papa je stoga izrazio zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima.
Među posljedice ovih sukoba spada i prisilni izgon tisuća osoba iz njihovih domova, koji potom često gube život i podvrgnuti su zlostavljanju pravih mučitelja vođenih pohlepom za novcem. „Mediteransko more ne može postati veliko groblje“ – ponovio je Papa, ističući kako je potrebna skrb, pažnja i zaštita za broju izbjeglu djecu.
Postoje – nastavio je papa Franjo – i „skriveni izbjeglice“ koji žive u našim kućama: stari, bolesni i mladi – mladi, kojima se oduzimaju konkretne perspektive za posao. „Nema gorega siromaštva od onoga koje lišava posla“, pretvara ga u oblik ropstva i zbog pohlepe „izrabljuje djecu“. To je posljedica mentaliteta koji – protivno ljudskom dostojanstvu – u središte stavlja novac. Papa je upozorio da je i obitelj podvrgnuta svjetonazoru otpada u individualističkoj kulturi koja vodi „dramatičnom opadanju stope rađanja i zakonodavstvu koji daje povlastice raznim oblicima kohabitacije, umjesto da prikladno podupire obitelj na dobrobit čitavoga društva“.
Sveti je Otac podsjetio na potrebu cijenjenja mladih, nastojeći prenijeti naše nasljedstvo i primijeniti ga na izazove sadašnjice. To pak zahtijeva da promislimo koliko uspješno prenosimo naše vrijednosti budućim naraštajima i kakav ćemo im svijet predati u nasljedstvo.
Navevši sve to, Papa je istaknuo kako ipak ne želi da njegovim pogledom na početku godine vlada pesimizam. Zahvalio je stoga Bogu na mnogim darovima, susretima, razgovorima i nadasve na „plodovima mira“. U tom dahu, istaknuo je miran suživot u Albaniji nakon rana nedavne povijesti komunističke strahovlade. Spomenuo je i ekumenizam te međureligijski dijalog – osobito u Turskoj – te „duh prihvaćanja“ nebrojenih izbjeglica u Jordanu. Kao primjer dijaloga koji izgrađuje mostove, Papa se prisjetio nedavne odluke uspostavljanja odnosa Kube i Sjedinjenih Država, zatvaranje pritvora u Guantanamu, kao i sve pozitivne pomake u državama diljem svijeta.
Papa Pavao VI. je prije pedeset godina, prilikom posjeta Ujedinjenim narodima, uzviknuo: „Nikad više rat! Mir ima voditi sudbinu naroda i svega čovječanstva.“ S tom nadom mira na umu, Sveti Otac spomenuo nastavak dva „značajna procesa“ pri Ujedinjenim narodima: sastavljanje nacrta za razvoj nakon 2015. godine i sastavljanje nacrta za novi dogovor o klimatskim promjenama. „Neizostavna pretpostavka svega toga jest mir koji je, više od prekinuća svih ratova, plod istinskoga obraćenja“ – naglasio je Papa na kraju obraćanja Diplomatskom zboru.