Papin nagovor prije molitve Anđeo Gospodnji 21. prosinca 2014. god.
Bogoslužje današnje četvrte i posljednje nedjelje došašća želi nas pripraviti na Božić
koji je već na vratima. Poziva nas na promatranje i razmatranje događaja Anđelova
navještenja Mariji. Gabrijel Djevici otkriva Gospodinovu volju da postane majka njegova
jedinorođenog Sina: Začet ćeš i roditi sina i dat ćeš mu ime Isus. Bit će velik
i zvat će se Sin Svevišnjega (Lk 1,31-32). Upravimo svoj pogled na
ovu jednostavnu nazaretsku Djevicu, u trenutku kad se otvara božanskoj poruci svojim
DA. Uočimo dva važna vidika njezina ponašanja, što za nas predstavljaju primjer
priprave za Božić. Prije svega Marijina vjera, njezino djelovanje u vjeri; vjeri
kojom osluškuje riječ Božju, kako bi joj se potpuno prepustila; u punoj raspoloživosti
uma i srca. U svom odgovoru: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj
riječi' (r. 38), Marija ne zna kojim putem joj je ići; koje boli ima podnijeti
i kojim se opasnostima izložiti, ali je svjesna da je Gospodin onaj koji to od nje
traži, te se sasvim pouzda u njega i prepušta se njegovoj ljubavi. Drugi je vidik
sposobnost Majke Kristove da raspozna Božje vrijeme; Božji trenutak – rekao je Sveti
Otac. Marija je Ona koja je svojim DA, omogućila utjelovljenje Sina Božjega;
otajstvo od vijeka skriveno (Rm 16,25). Zahvaljujući svom poniznom, ali hrabrom
DA, omogućila je utjelovljenje Riječi. Marija nas uči uhvatiti zgodan čas u koji Isus
prolazi našim životom i od nas očekuje spreman i velikodušan odgovor. Zapravo,
otajstvo Isusova rođenja u Betlehemu, koje se povijesno ostvarilo prije dvije tisuće
godina, aktualizira se, kao duhovni događaj, u onom liturgijskom danas. Riječ
koja se nastanila u Marijinu djevičanskom krilu, u božićnom slavlju iznova kuca na
srce svakoga kršćanina. Svatko je od nas, poput Marije, pozvan odgovoriti sa svojim
osobnim i iskrenim DA, stavljajući se potpuno na raspolaganje Bogu i njegovu
milosrđu; njegovoj ljubavi. Koliko puta Isus prolazi našim životom; koliko puta šalje
svog anđela i koliko puta to uopće ne primijetimo jer smo zadubljeni u svoje misli,
u svoje poslove i to upravo u ove dane svoje priprave? – zapitao se Sveti Otac. Upravo
ovih dana Isus prolazi i kuca; očekuje prijem i DA, poput onoga Marijina. Jedan
je svetac govorio kako se boji da Gospodin ne prođe. Znate li zbog čega se bojao?
– upitao je Papa – bojao se da će Gospodin proći, a da ga on neće opaziti i pustit
će ga da prođe… Kad u srcu osjetimo da želimo biti bolji – pokajavši se za ono što
smo počinili – Gospodin upravo tada kuca. Daje ti da osjetiš volju da budeš bolji,
bolja; da budeš bliži ljudima i Bogu… Ako to osjetiš, stani… Tu je prisutan Gospodin.
Idi na molitvu ili možda na ispovijed. Ako osjećaš volju da postaneš bolji ili bolja,
On je onaj koji kuca; ne pusti Ga da prođe – potaknuo je Papa. U tajni Božića,
uz Mariju je tiho prisutan i Josip. Primjer Marije i Josipa za sve nas je poziv da
prihvatimo u potpunoj otvorenosti Isusa, koji se iz ljubavi [prema nama] učinio našim
bratom. Dolazi svijetu donijeti dar mira: …a na zemlji mir ljudima, miljenicima
njegovim (Lk 2,14), kako su anđeli navijestili pastirima. Dragocijeni dar
Božića je mir; a naš istinski mir je Krist – podsjetio je Papa, dodajući kako Krist
prolazi i kuca na naša srca, te pozvavši sve da se pouzdaju u zagovor Majke Marije
i sv. Josipa, kako bi zaista živjeli kršćanski Božić, slobodni od svake svjetovnosti
i spremni prigrliti Spasitelja – Boga s nama. Nakon molitve Angelusa, Sveti Otac
je pozdravio vjernike Rima i hodočasnike pristigle iz drugih zemalja, kao i brojne
obitelji, župske i druge zajednice. Ponovio je da ako u srcu osjetimo želju biti bolji
i bliži ljudima oko nas, to je Gospodin koji prolazi i kuca na naše srce. Otvorimo
mu. Na posljetku je svima zaželio da im ovaj Božić bude Božić nade, vrata otvorenih
Gospodinu, radosti i bratstva, te se preporučio u molitve, otpuštajući
okupljene vjernike svojim uobičajenim pozdravom.