Predstavljena Papina poruka za sljedeći Svjetski dan mira

Valja „globalizirati bratstvo“ kako bi se pobijedila „odvratna pojava“ ropstva – srž je poruke pape Franje za 48. svjetski dan mira, koji se obilježava 1. siječnja. Dokument, naslovljen „Ne više robovi, nego braća“, opisuje uzroke trgovine ljudima, među kojima su zločinačke mreže koje upravljaju takvom trgovinom, te potiče sve države da primjene djelotvorne sustave nadzora kako ne bi bilo mjesta za korupciju i nekažnjenost.
„Odvratna pojava“, „zločin protiv čovještva“ koji pogađa milijune ljudi – tim je riječima papa Franjo opisao ropstvo u poruci, u kojoj se oslanja na Poslanicu svetoga Pavla Filemonu (Fil 1, 15-16). Poruka ima dva dijela; u prvomu Papa opisuje brojna lica ropstva, i spominje se žrtava ropskoga rada, selilaca lišenih slobode, zlostavljanih, zatočenih u nečovječnim uvjetima, onih koje poslodavci ucjenjuju; seksualnih robova, djece vojnika, žrtava ilegalnih transplantacija organa ili prikrivenih oblika usvajanja, te zarobljenikâ u rukama teroristâ.
Ali, ako je toliko licâ ropstva, jednako je toliko i njegovih uzroka. Prvi je – istaknuo je Papa – ontološki, izazvan grijehom koji kvari ljudsko srce; to je odbacivanje čovještva druge osobe, postupanje s njom kao da je predmet, sredstvo, a ne cilj. Postoje i drugi uzroci: siromaštvo, nemogućnost pristupa obrazovanju i radu, zločinačke mreže koje upravljaju trgovinom ljudskim bićima, oružani sukobi, terorizam, zločinačka uporaba Interneta kako bi se namamili najmlađi. A potom, i korupcija koja – prema Papinim riječima – prolazi i sastavnicama redarstvenih snaga i države.
Drugi dio poruke potiče na suzbijanje ropstva zajedničkim i općim djelovanjem, kroz „globalizaciju bratstva“ koja se zna suprotstaviti „globalizaciji ravnodušja“ koja je tako raširena u suvremenom svijetu. Tri su načina – kako je istaknuo Sveti Otac – na koja ustanove imaju djelovati: spriječiti zločin ropstva, zaštititi žrtve i kazniti odgovorne. Potrebni su, dakle, „pravedni zakoni“ o selilaštvu, radu, usvajanju, kao i o premještaju tvrtki u svrhu zaštite temeljnih prava čovjeka i poštovanja njegova dostojanstva.
Potrebni su također – napisao je papa Franjo – djelotvorni sustavi nadzora koji ne ostavljaju prostor za korupciju i nekažnjenost. Sveti Otac potom poziva na odgovornost sve čimbenike u društvu, te traži priznavanje društvene uloge žene, dostojan posao i odgovarajuće plaće za zaposlenike u poduzećima, lance distribucije izuzete iz pojave trgovine ljudima, te međuvladinu suradnju u svrhu suzbijanja transnacionalnih mreža organiziranoga kriminala koje se bave ilegalnom trgovinom selilaca.
Papa se obratio i potrošačima, te istaknuo njihovu društvenu odgovornost, kako bi bili svjesni da – kao što je Benedikt XVI. napisao u enciklici 'Caritas in Veritate' – kupovina je uvijek i moralni čin, ne samo gospodarski (br. 66). Pred trgovinom ljudskim bićima ili pak proizvodima ostvarenima kroz iskorištavanje drugih ljudi, svi smo pozvani – istaknuo je Papa – i onaj tko zatvara jedno oko zbog ravnodušja ili iz koristi, kao i onaj tko odluči zauzeti se ili pak učiniti malu gestu poput pozdrava ili osmjeha upućenoga žrtvi ropstva.
Valja globalizirati bratstvo, a ne ropstvo i ravnodušje – to je, dakle, poziv pape Franje, kako svi muškarci i žene dobre volje ne bi postali sudionici u tom zlu, te kako bi vratili nadu žrtvama trgovine ljudima.
Sveti je Otac na kraju spomenuo svetu Giuseppinu Bakhitu, kao i brojne redovničke zajednice, posebno ženske, koje – slijedeći njezin primjer – rade u korist žrtava trgovine ljudima. Papa se osvrnuo i na kršćansku zajednicu - koju je nazvao „mjestom zajedništva življenoga među braćom“ – čija različitost u korijenima i društvenom statusu ne smanjuje njihovo dostojanstvo, niti ih isključuje od pripadnosti Božjemu narodu, jer su svi združeni vezom bratstva u Kristu. Neka se stoga poštuju čovječje dostojanstvo, sloboda i neovisnost, temeljeći međuljudske odnose na poštovanju, pravednosti i ljubavi, i to u ime bratstva, temeljne veze obitelji i društva – istaknuo je na kraju papa Franjo.