O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Na današnji se dan na izvrstan način očituje zajedništvo svih članova Crkve, bratsko zajedništvo između nas i naših dragih koji su prešli granicu smrti – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći na svetkovinu Svih svetih svečano euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na zagrebačkom Mirogoju te potom molitvu odrješenja kod središnjega križa. Crkva, naša majka, predvečerje Dušnoga dana, spomena svih vjernih mrtvih, rasvjetljava svetkovinom Svih svetih. Onamo u vjeri i mi putujemo ohrabreni njihovih zagovorom i primjerom – kazao je kardinal, podsjetivši kako smo svi pozvani na svetost koja nije u prvom redu naše djelo, već dar Božje ljubavi. Ukazujući potom na hrvatske svece i blaženike, istaknuo je kako nam povijest jasno pokazuje da su upravo oni bili promicatelji prave crkvenosti i graditelji pravednijeg društva. Oni su nam i danas orijentir, putokaz i nadahnuće u rješavanju teških prilika u koje je zbog neodgovornosti dovedeno hrvatsko društvo. S ovoga mjesta pozivam na molitvu za branitelje i s braniteljima, a molimo i za suradnju, međusobno poštovanje u našem društvu – poručio je zagrebački nadbiskup.
Istoga dana, u osječkoj konkatedrali Svetih Petra i Pavla svečano misno slavlje predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Kada Isus govori o svetosti i o zakonu ulaska u Kraljevstvo Božje, On ne polazi od 10 Božjih zapovijedi, a kao kriterij za ulazak ne postavlja ni vjernost pouci i zapovijedima, nego izgovara blaženstva. Na tragu Isusovih blaženstava i pisac Knjige Otkrivenja hrabri kršćanske vjernike u vremenu okrutnoga progonstva. Ne prepoznajemo li i ovih dana ostvarenje riječi i poruke o onima koji su ubijelili svoje haljine u krvi Jaganjčevoj i koji dolaze iz nevolje velike, te Isusove riječi ´blago´ svima onima koji su u svom životu, izazovima, krizama, progonima, kroz stradanja u Domovinskom ratu, bili prisiljeni gubiti svoje zdravlje? Nisu li među onima koji su došli ´iz nevolje velike´, gladni i žedni pravednosti, i toliki naši roditelji, djedovi i bake, rođaci i prijatelji, koji su se – uistinu siromašni duhom i čisti srcem – do kraja darivali svojoj djeci i obiteljima, radili, mučili, gubili zdravlje, a često ostajali ožalošćeni jer nisu doživjeli ostvarenje svojih nadanja – Hrvatsku kakvu su sanjali? Želim s vama moliti kako za sve vaše pokojnike, tako i da nam vjera u Isusa Krista, raspetoga – ali i uskrsloga, bude izvor životnoga smisla i snage za suočavanje sa životom i za izgradnju novoga neba i nove zemlje – poručio je đakovačko-osječki nadbiskup.
Naši preminuli trajni su dio nas, naše vjere, naše nade, naše ljubavi. Danas posebno mislimo na one koji nemaju ni grob, ni križ, ni ime. Mi živi mislimo na njih preminule u zahvalnosti, nosimo u sebi njih preminule – u slobodu Domovine, sve do susreta u vječnosti – istaknuo je pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, predslaveći u crkvi Svetoga Leopolda Mandića u zagrebačkoj Dubravi Svetu Misu na Dušni dan. Na misnome slavlju, prikazanom za hrvatske i njemačke vojnike te civile koji su 1945. godine pogubljeni i bačeni u masovnu grobnicu u blizini crkve, suslavio je i provincijal hrvatskih kapucina o. Jure Šarčević. Smrt je kraj svake iluzije zločinačke ideologije o vječnom trajanju režimske diktature mržnje, pojedinačnog i masovnog zatiranja ljudi. Progoni i mučenja, jame i stratišta, optužuju zlotvore; bude savjest i pozivaju na odgovornost pred licem Božje i ljudske pravde. Zločini počinitelja ne mogu biti jednostavno poništeni – istaknuo je biskup Pozaić, poručivši kako Istina u ljubavi oslobađa. Lustracija čeka svoje vrijeme. Nada u uskrsnuće mrtvih sadržava i nadu sveopće pravednosti koju može uspostaviti samo Bog u otajstvu svoje ljubavi – zaključio je propovjednik. Nakon misnoga slavlja mnoštvo se vjernika, zajedno s biskupom i svećenicima, u procesiji s lampašima zaputilo do masovne grobnice. Od lampaša poslaganih u znak križa označeno je mjesto stradanja, a na kraju je izmoljena molitva odrješenja za sve pogubljene.
Preč. Ivan Herega, svećenik Varaždinske biskupije, preminuo je 31. listopada u Svećeničkom domu u Varaždinu, u 60. godini života i 32. godini svećeništva. Rođen je 17. veljače 1955. godine u Sigecu kraj Ludbrega, a za svećenika je zaređen 26. lipnja 1983. godine u Zagrebu. Bio je kapelan u Virju, zatim upravitelj župa Gaj i Antunovac, a 1996. imenovan je župnikom u Goli, te 2011. godine i dekanom Virovskoga dekanata. Oproštaj od preč. Herege, koji će predvoditi varaždinski biskup Josip Mrzljak, bit će 5. studenoga u župskoj crkvi Sveta Tri Kralja u Goli, a potom će uslijediti sprovodni obredi na mjesnome groblju.