2014-09-14 16:30:24

Uloga katolika u Prvom svjetskom ratu


Posjet pape Franje vojnom groblju u Redipugliji, potaknuo je raspravu o ulozi katolika u Prvom svjetskom ratu. Kršćanske su se crkve i katolici borili na suprotnim stranama, unatoč brojnim pokušajima dvojice papa: Pija X. i Benedikta XV. da do rata ne dođe. Govoreći o ulozi Katoličke crkve u Prvom svjetskom ratu, u razgovoru za naš Radio, povjesničar Daniele Menozzi, profesor suvremene povijesti u Pisi, rekao je da je politiku na kraju devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća zahvatilo širenje nacionalizama, te da su katolici koji su uglavnom – nakon nacionalnih ujedinjena pod znakom liberalizma – bili isključeni iz političke vlasti, u ratu vidjeli prigodu da se domognu oduzete im uloge. Počeli su se dakle priklanjati nacionalizmima, posebice nastojeći očitovati odanost svojim državama, koje su im dijelile oružje i slale ih na bojišnicu – objasnio je profesor Menozzi.
Na primjedbu da se papa Pio X. usprotivio austrijskom caru, te da je Benedikt XV. osudio rat i njegove ideološke začetnike, rekao je da su pape bili nepopustljivi prema veličanju rata i slavljenju sukoba, kao i prema obožavanju domovine. Upravo ovih dana izbija na površinu osuda sekularne religije nacije, koja naciju apsolutizira kao čimbenika organizacije zajedničkog života, a Rim je odlučno osudio sva zla prouzročena sukobom – istaknuo je profesor dodajući:
Pape su neumorno poticale da se traži put mira, a njihovi su apeli bili praćeni stvarnim zauzimanjem u olakšavanju trpljenja i žalosti. Ipak, uvjeren sam da se za ispravno shvaćanje rimskoga stajališta, ne smije zaboraviti da je iz Vatikana došlo, bar neizravno, odobrenje navodnoga načela da – ako je u pitanju dobro domovine – o ratu trebaju odlučivati vlade, te da su vjernici dužni pokoriti se naredbama vlada, bar u početku, u prvim godinama – podsjetio je profesor.
Na napomenu da je papa Benedikt XV. rat nazvao „beskorisnim krvoprolićem“, te da je to početak vjerskoga osporavanja sukobâ, profesor je istaknuo važnost tvrdnje pape Benedikta XV., jer ako od rata nema koristi, onda načelo o pravednom ratu, više ne vrijedi. Ne može se moralno opravdati uporaba nasilja u svrhu ustroja zajedničkog života, čije je kršenje opravdavalo uporabu oružja – ustvrdio je profesor dodajući:
Sa svim tim ograničenjima – u biti diplomatskoga dokumenta – Rim započinje s tvrdnjom da, ukoliko je neki rat predug, s teškim posljedicama za ratnike i civilno stanovništvo, ako se takav rat vodi s velikom okrutnošću, divljaštvom i zlima, beskoristan rat, onda je moralna opravdanost sukobâ upitna – istaknuo je profesor. Crkva je tako započela hod, čije rezultate danas vidimo: Crkva se više ne postavlja kao sudac ili arbitar u sukobima, ne nastupa s moralnog stajališta, nego želi kao mirotvorac sudjelovati u sukobima. Spomenuti je dokument tomu otvorio put – zaključio je profesor Daniele Menozzi.







All the contents on this site are copyrighted ©.