Odgoj je vrlo važan u 'zaraćenom svijetu', istaknuo je papa Franjo na susretu s ravnateljima
svjetske mreže škola za susret
O bitnosti odgoja u 'zaraćenom svijetu' papa je Franjo govorio 4. rujna na susretu
s ravnateljima svjetske mreže škola za susret - 'Scolas occurrentes'. Sveti je Otac
potaknuo mlade da lete u budućnost ali da ne zaborave mudroslovne korijene starijih.
Pozvao je društvo da ne napušta djecu, da učvršćuje obiteljske, osobne i društvene
veze. Navodeći slučaj roditelja, koji, umjesto suradnje s učiteljima pred zasluženim
ukorom djeteta, sudski tjeraju nastavnike, rekao je da se razvrgnuo 'odgojni savez'. Osvrnuvši
se na razvrgnuti odgojni savez u razgovoru za našu radijsku postaju, Italo Bassotto,
stručnjak za odgojne procese, rekao je da je razvrgnut odnos dobroga odgoja, želja
da se mlade odgaja kako se odgajalo prijašnje naraštaje. Nekad se odgojna odgovornost
lako širila i mogla se širiti, a društveni su nadzor nad odgojem imali svi, a ne samo
roditelji i redarstvenici – ustvrdio je Bassotto dodajući: Ako se neko dijeto
slučajno loše ponašalo, tijekom pola sata svi su s tim bili upoznati, roditelji su
to smatrali shodnim. Danas, naprotiv, ne. Danas je snažan sustav uzajamnih zapreka.
Katolički sociolog De Rita govori o „šarolikom društvu“, u kojem svatko 'vrlo nespretno'
bez dogovora s drugima želi nekakvu ulogu, nema dakle dogovora. To je posebice izraženo
kad je u pitanju odgoj mladih naraštaja – kazao je pedagog Bassotto. Na primjedbu
da je teško odgajati mlade, rekao je da ustroj odnosa između odraslih i maloljetnika,
kako su posloženi, još nije postigao ravnotežu; nismo još kadri shvatiti kako uskladiti
i zajednički odrediti odgojni cilj, odnosno omogućiti skladan i mudar rast mladih.
Glede odgoja, odrasla je osoba danas jako nesigurna, više nego se to može i zamisliti,
premda je duševno i fizička zdrava – ustvrdio je pedagog. Na primjedbu o nedovoljnoj
suradnji između škole i roditelja, rekao je da se u odgojni sustav uvukao strah. Nastavnici
neprestano potiču dijalog između škole i obitelji, čine to poglavito u srednjim školama,
gdje je najkritičnije stanje. Kritično je i u osnovnim školama, ali u srednjim je
odgoj puno složeniji. Strah se očituje na dva načina – kazao je Bassotto te objasnio: Jedna
je vrsta straha svojstvena obiteljima s ekonomskim problemima, takav se strah očituje
u obliku ambicije. Siromašniji roditelji napadaju nastavnike jer ih je strah da će
im dijete u budućnosti imati iste probleme, a bogate obitelji napadaju nastavnike
jer se boje da dijete neće imati njihove povlastice. U nedostatku sustava uporišnih
vrijednosti, svi se boje budućnosti. U oba slučaju taj strah gleda unazad, ne gleda
prema naprijed. To je naš problem. Odrasle osobe nisu kadre prema budućnosti usmjeriti
pogled mladih – ustvrdio je Bassotto. Na primjedbu o individualističkom odgoju,
rekao je da je svatko svijet za sebe. Ako društvo uspije oživjeti odgojnu osjetljivost
i potom je pretvoriti u želju da se mlade uči da ima budućnosti te da se budućnost
može planirati, vjerojatno bismo premostili individualistički odgoj – kazao je pedagog
upozoravajući:. Ako to ne učinimo, onda će svatko ostati zatvoren u sebe, jer
strahujemo da bi nas drugi mogli napasti i oduzeti prostor koji smo namijenili svojoj
djeci. Naprotiv, ako djeca nauče surađivati sa svojim roditeljima, onda će se taj
prostor, umjesto smanjivanja, proširiti, ali to treba iskusiti– objasnio je Bassotto.
Na primjedbu kako je jednostavnije braniti djecu nego nastojati shvatiti nastavnike,
rekao je da je problem psihološke naravi. Potrebna je dakle velika sposobnost slušanja.
Ali ako nismo kadri slušati sami sebe, kako možemo slušati druge? Odrasli su danas
u velikoj teškoći, jedva da imaju unutarnji život, uvijek su usmjereni prema vani
– zaključio je Bassotto.