Crkva treba hodočastiti prema Bogu i prema ljudima

Crkva je istinska ako je u hodu, u dvojakom izlasku: prema Bogu i prema braći, inače „je neka civilna udruga“ – istaknuo je papa Franjo u izravnom razgovoru s argentinskom radiopostajom župe Gospe Karmelske u gradiću Campo Gallo.
Crkva savinuta nad samom sobom je kao stojeća voda u nekoj močvari, umiruća. Naprotiv, da bude živa Crkva se treba ugledati u „hodočasnika“ i neumorno hoditi kako ju je Isus učio: prema Bogu i prema braći. Činilo se po govoru i tonu riječi kao da Papa govori u kapeli Doma Svete Marte, a on je izravno govorio s drugom stranom svijeta, sa župnom radio postajom u gradiću Campo Gallo, na sjeveru Argentine, gdje je vjera, prožeta narodnom pobožnošću, velika potporu narodu, koji je jako siromašan.
Vjera grije latinsko-američko srce, ističe Sveti Otac, poglavito kad govori o pobožnosti prema Mariji Djevici. Naš narod nije siroče: ima Majku (…) Dijete bez majke ima osakaćenu dušu, a narod bez majke je sirotan, sam, beživotan, bezidejan, bez nježnosti koju nam jedino mama daje – ustvrdio je papa Franjo.
Papa se potom, kao i uvijek, osvrnuo na potrebe. Crkva živi od milodara vjernika, zajedno sa sakramentima i molitvama. Zahvaljujem svima koji djelotvorno žive vjeru i koji se nečega lišavaju, nekoga dobra ili novca, da ga daju vama – rekao je Papa te pojasnio da nije važna količina pomoći, nego potpora, važno je dakle da misle na vas – ustvrdio je Papa.
Ako oskudica dobara može biti povod isključivanja iz društva, to nije slučaj kad se govori o kršćanskom životu, jer smo po krštenju bogati. Posebice je hodočasnik, slika Crkve u izlazu, u mislima Pape zaljubljenog u periferije. Naša se Crkva ne smije umarati hodom. Ako neka zajednica nije hodočasnička, ako nema hodočasničko srce, jer je zaokupljeno jedino sobom, onda nema hodočasničko srce ni za čašćenje Boga ni da pomogne braći, ta je Crkva na umoru i valja ju što prije uskrisiti. Hodočašće koje obavljate jednom godišnje, treba te ga obavljati uvijek u svakodnevnom životu: hodočastiti prema Bogu da ga častite, hodočastiti prema Majci, Djevici, da je se sjećate i ljubite i hodočašće prema muškarcima, ženama i potrebama našega naroda – potaknuo je Sveti Otac.
Ni ovaj put Papa nije mimoišao svoju omiljenu temu: ogovaranje. Uvijek je važno jačati jedinstvo, premda će uvijek biti različitih gledanja, sukoba, ali je važno da ih se uskladi, da se bratski rješavaju. Ne dolikuje kršćanima da jedni s drugih skidaju kožu – ponovio je Papa.
Obraćajući se mladima, Papa ih je potaknuo da bez straha odgovore na Božji poziv, da vide koliko dobra mogu učiniti, koliko utjehe donijeti, kršćansku poruku koju mogu prenositi, i da se ne boje. Život je zato da ga se živi, a ne da ga se gleda (…) Ako netko osjeti da ga Bog zove da osnuje obitelj, neka to bude kršćanska obitelj, velika, lijepa, s mnogo djece – rekao je Papa.
Pozdravljajući slušatelje na kraju razgovora, Papa je rekao: Bog nas ljubi, uvijek nas čeka. Ne umara se praštati nam. Molim Gospodina da blagoslovi sve slušatelje, da im da snagu za život i borbu; hrabrosti da ne dopustu da im ukradu nadu, i naročito da ih pomiluje i razveseli – zaključio je Sveti Otac.