Osservatore Romano objavio intervju s kardinalom Ouelletom

Čovjek molitve, naviještanja i svjedočenja, naročito „pastir koji miriše po ovacama“, odnosno blizak narodu, takvoga biskupa otkrivamo u učenju pape Franje – istaknuo je kardinal Marc Ouellet, pročelnik Zbora za biskupe, u intervjuu za L'Osservatore Romano, dodajući da je Papa u više navrata jasno govorio o bitnim obilježjima biskupskoga poslanja.Na upit kakvog biskupa priželjkuje Sveti Otac, kardinal je rekao da je Papa na susretu s članovima Zbora za biskupe, u veljači ove godine, govorio o bitnim obilježjima pravoga biskupa: biskup ima biti svjedok Isusa Krista, čovjek molitve i pastir – ustvrdio je kardinal Ouellet.
Na primjedbu da Papa često slikovito govori, kardinal je rekao da se Papa često služio slikovitim govorom opisujući biskupsku službu: biskup treba mirisati na ovce, a to ima biti prvo mjerilo za odabir nekoga biskupa koji se neće osjećati „plemićem“, nego ocem i bratom; bit će blag, milosrdan i naročito strpljiv sa svojim stadom. Drugi pak kriterij jest da bude pravi zaručnik jedne krajevne Crkve, da ne žudi za drugom; treba se dakle postojano skrbiti za svoje stado, što podrazumijeva trajno prebivanje u biskupiji – istaknuo je kardinal.
Osim toga, – nastavio je – Papa veli da biskup treba biti na čelu, usred, i na kraju stada. Vodeći stado, treba biti na čelu; usred stada čuvajući njegovo jedinstvo, na kraju: pazeći da neka ovca ne zaostane. To je zadaća pravoga pastira. Takav je pastir poželjan da može postojano bdjeti nad stadom. Bdijenje je također bitna pastirska odlika, o kojoj je Papa govorio. Drugim riječima, biskup treba pomoći osobama da u svom i u životu svijeta, otkriju Božju prisutnost i da ne podlegnu svjetovnoj duhovnosti – kazao je kardinal Ouellet.
Na upit o tomu kakvu Crkvu želi Papa, kardinal je odgovorio da je Papa odmah nakon izbora rekao: „Želio bih siromašnu Crkvu, za siromašne!“ To je izazov za sve kršćane. I Pastiri su i kršćani pozvani da se oslanjaju na Božju milost, a ne na materijalna dobra; na milost Gospodina Isusa, koji je bio siromašan i došao siromašnima navijestiti Radosnu vijest – kazao je kardinal dodajući:
Crkva nastavlja Kristovo poslanje. Papa često govori o misionarskoj Crkvi. Razvidno je kako Crkvu potiče da ide prema svim stvarnostima, da Krista nosi svakom čovjeku a čovjeka Kristu; da Ga nosi u prvom redu siromašnima, bez obzira o kakvom je siromaštvu riječ. Papa dakle želi misionarsku Crkvu, koja se neće baviti sama sobom, nego će biti transparentna Crkva Isusa Krista, Spasitelja svijeta – istaknuo je kardinal dodajući da je to kriterij za imenovanje biskupa.
Na novinarov upit o osnovnim mjerilima odabira biskupa, kardinal je rekao da biskupijama treba dati pastire koji će vrjednovati i promicati pastoral u konkretnom životu ljudi. U crkvenu zajednicu biskupi trebaju unositi novi zanos ujedinjujući postojeće snage, grijući srca vjernika. Govoreći brazilskim biskupima, u prigodi Svjetskoga dana mladih u Riju de Janeiru, Papa je rekao da Crkva treba voditi ljude u Jeruzalem, treba ljude pratiti kući gdje su naši izvori: Božja riječ, kateheza, sakramenti, zajednica, prijateljevanje s Gospodinom, Marijom i apostolima – rekao je tada Sveti Otac… →
Biskupi su dakle pozvani – ustvrdio je kardinal – da, s pomoću Božjom, u zajednicu unesu misionarski polet, koji će ljude približavati Crkvi, „velikoj obitelji u koju su svi dobro došli i gdje se uči živjeti poput pravih Kristovih učenika“, a to je Papa istaknuo na općoj audijenciji 25. lipnja ove godine – podsjetio je kardinal Ouellet dodajući:
Obiteljski osjećaj podsjeća biskupe na njihovu zajedničku odgovornost za opću Crkvu. Razvidan znak biskupskog zajedništva jest Biskupska sinoda, kojoj je Papa udahnuo novi zanos potičući snažnije zauzimanje biskupa za opću Crkvu. Drugi pak znak biskupske zbornosti jest Vijeće kardinala. Članovi Kardinalskog vijeća dolaze iz cijeloga svijeta, a Papa ih je izabrao da mu budu savjetnici u vođenju opće Crkve i u reformiranju Rimske kurije. Biskupska se zbornost očituje preko te dvije ustanove, odnosno to je njihova potpora Svetom Ocu pri upravljanu općom Crkvom – rekao je kardinal te naveo i druge oblike biskupskoga zajedništva, primjerice lokalne i kontinentalne biskupske konferencije.
Na primjedbu da se preispituje dokument o odnosima između biskupa i redovnika, kardinal je rekao kako se nastoji produbiti teologiju karizme; karizmama treba, po želji Dugoga vatikanskog sabora, odrediti pravo mjesto u Crkvi. Drugi vatikanski sabor uči da Duh Sveti vodi Crkvu i ujedinjuje je u zajedništvu i u službi, oplemenjuje je raznim hijerarhijskim i karizmatskim darovima. Stoga ne može biti oprečnosti između hijerarhije i karizme; ti se darovi u poslanju Crkve upotpunjuju – ustvrdio je kardinal Ouellet.
Na upit o budućim projektima Zbora za biskupe, kardinal je rekao da Zbor, osim preispitivanja spomenutog dokumenta, kani za biskupe organizirati ignacijevske duhovne vježbe za pastoralnu i duhovnu okrjepu pastira. Uvjeren sam da će Zbor i ubuduće, u prvom redu, podupirati biskupe u njihovoj službi – zaključio je na kraju kardinal Ouellet.