Papa Franjo dao intervju za rimski dnevnik 'Il Messaggero'

Rimski dnevni list „Il Messaggero“ objavio je 29. lipnja razgovor novinarke Franke Giansoldati s papom Franjom. Sveti se Otac u svojim odgovorima osvrnuo, među ostalim, na izazove proizišle iz sadašnje promjene doba i kulture, koja utječe na politički, financijski i društveni život. Izazovi su to na koje ustanove i Crkva imaju odgovoriti štiteći opće dobro i čuvajući ljudski život i njegovo dostojanstvo.
Zaštita općega dobra, koja uključuje i zaštitu ljudskoga života i njegovo dostojanstvo, poziv je svakog političara – rekao je Sveti Otac. Danas je problem politike svjetski problem – primijetio je papa Franjo – zbog toga što je obezvrijeđena, uništena korupcijom i pojavom mita. To moralno propadanje, ne samo u politici, nego i u financijskom i društvenom životu, potaknuto je promjenom današnjega doba, ali i kulture. U tom smislu, – prema Papinim riječima – siromaštvo koje bi nas trebalo zabrinuti nije samo ono materijalno.
Gladnom čovjeku mogu pomoći tako da ga nahranim, – objasnio je Papa – ali ako je izgubio posao, on se suočava s drugom vrstom siromaštva. Nema više dostojanstva. Stoga se nameće potreba za zajedničkim naporima u pružanju pomoći obiteljima u teškoćama; teška je to zadaća, – prema Papinim riječima – ali valja nastaviti s njom, ponajviše radeći više za opće dobro djece.
Osnivanje je obitelji velika odgovornost, i to zbog gospodarskih teškoća na koje se nailazi, dok socijalna politika ne pomaže – istaknuo je Papa te komentirajući vrlo niske stope nataliteta u Europi koja – kako je rekao – kao da je umorna od toga da bude majka, pa je radije baka, primijetio da ta pojava ne ovisi samo o kulturalnomu zastranjenju prožetomu samoljubljem i hedonizmom, nego i o sadašnjoj gospodarskoj krizi.
Po mišljenju pape Franje, isticanje siromaha je kršćanski znak, siromaštvo je u središtu Evanđelja, a ono se ne može razumjeti ako se ne shvati stvarno siromaštvo. Međutim, – dodao je Papa – valja voditi računa o tomu da postoji i prekrasno siromaštvo duha; biti siromašan pred Bogom jer te Bog ispunjava. Evanđelje se, naime, obraća svima bez razlike, siromašnima i bogatima, i ne osuđuje bogate, nego eventualno bogatstva, kada postanu predmet obožavanja.
Na pitanje kamo ide Crkva pape Bergoglia, Sveti je Otac odgovorio: „Bogu hvala, nemam nikakvu Crkvu, slijedim Krista. Nisam ništa utemeljio.“ A potom je dodao da su njegove odluke rezultat razgovorâ na kongregacijama održanima prije konklava. Ništa nisam sâm učinio – istaknuo je papa Franjo.
Govoreći o svojim sljedećim putovanjima u Aziju, najprije o putovanju u Koreju na koje će poći u kolovozu, a potom u siječnju sljedeće godine u Šri Lanku i na Filipine, Sveti je Otac istaknuo da je Crkva u Aziji obveza. Što se tiče Kine, riječ je o vrlo velikom kulturalnom izazovu – primijetio je Papa.
Tijekom razgovora papa se Franjo kratko osvrnuo na brojne druge teme o kojima je govorio tijekom svojega papinstva, među kojima je i uloga ženâ, koju valja bolje proučiti, inače se – prema Papinim riječima – ne može shvatiti ni sama Crkva. Osvrnuvši se potom na korupciju i iskorištavanje – radno i seksualno – djevojčicâ i dječakâ, Papa je govorio o maloljetničkoj prostituciji na koju su ga upozorili kada je bio nadbiskup Buenos Airesa, a u koju su bili upletene i starije osobe. Za mene su pedofili te osobe koje se tako ponašaju prema djevojčicama – istaknuo je Papa.
Budući da je razgovor objavljen na svetkovinu svetih Petra i Pavla, zaštitnikâ Rima, papa se Franjo osvrnuo i na svakodnevicu i na tradiciju grada čiji je biskup. Ta je dužnost – rekao je Sveti Otac – prva Franjina služba. Rim – prema Papinim riječima - ima jednake probleme s kojima se suočavaju druge metropole, kao što je, primjerice, Buenos Aires. I upravo će pastoralu metropolâ biti posvećen skup koji će se održati u studenomu, u Barceloni. Rimljanima, stanovnicima grada koji bi imao biti svjetionik svijeta, Papa je na kraju poželio da unatoč teškoćama, ne izgubi radost, nadu i pouzdanje.