Vijesti iz Crkve u Domovini - pripremio Neno Kužina
Zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić u intervjuu „Večernjem listu“ objavljenom 15. lipnja, na
prigovore Crkvi da je bogata i rastrošna te da nema razvijen socijalni osjećaj, odgovorio
je da se ne slaže s onima koji Crkvu kritiziraju, "a ne pokazuju nimalo volje upoznati
se s njezinim djelovanjem, niti ću pognuti glavu pred kritiziranjem koje svoje ishodište
ima u ideološkoj suprotstavljenosti Crkvi i Isusovu učenju". Kardinal je izrazio posebnu
zabrinutost za stanje u Slavoniji i pozvao sve medije da i dalje budu glas savjesti
i pišu o problemima s kojima se suočavaju naši bližnji. Osobito je pozvao mlade da
se kao volonteri uključe u pomoć stradalima u poplavama, i u našoj državi i u susjednim
zemljama, istaknuvši: "Slavoniji treba vratiti osmijeh na lice. Hrvatska ne može biti
sretna ako joj je slavonska, ta tako topla duša, ispunjena tugom." "U Hrvatskoj hitno
moramo početi graditi kulturu odgovornosti! Bez nje, bojim se, nećemo se izvući iz
ovog beznadnog stanja. Nemoguće je riješiti se struktura grijeha koje su premrežile
cjelokupni sustav nekakvim populističkim i kozmetičkim mjerama, nego sustavnom promjenom
svega onoga što omogućuje korupciju, kriminal, nepotizam, mito, neplaćanje poreza,
neplaćanje obveza prema radnicima i dobavljačima, reketarenje, bilo ono kroz medije
ili na neki drugi način i niz drugih zala koja uništavaju budućnost naše države i
naroda, istaknuo je kardinal, dodajući da promjene moraju nastupiti na svim područjima
– na osobnoj razini svakog pojedinca i na institucionalnoj razini cijeloga društva. U
Rijeci, koja je jučer proslavila zaštitnika grada i Riječke nadbiskupije, sv.
Vida, dan ranije u istoimenoj katedrali otvorena je Godina obitelji i održan 1. nadbiskupijski
susret obitelji. Svečano misno slavlje predvodio je generalni vikar Riječke nadbiskupije
mons. Emil Svažić. Pročitana je poruka riječkog nadbiskupa Ivana Devčića koji je istaknuo
da je otvaranje Godine vjere priprema za proslavu 2. nacionalnog susreta obitelji
koji će se 15. travnja 2015. održati u svetištu Majke Božje Trsatske pod geslom "Obitelj
- put Crkve i naroda" što je bilo i geslo sv. Ivana Pavla II. tijekom trećeg posjeta
Hrvatskoj. Riječi koje je tada Sveti Otac izgovorio na Delti, kao i poruke pape Benedikta
XVI. sa zagrebačkog Hipodroma još uvijek su aktualne te je nadbiskup Devčić pozvao
obitelji da ih iščitavaju i o njima promišljaju. Mladi župe sv. Nikole biskupa
iz Bistre pobjednici su 9. dehonijade koja se 14. lipnja u organizaciji
Hrvatske dehonijanske mladeži održala u župi BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea
u zagrebačkoj Trnovčici. Sudjelovalo je 15 ekipa s 90 natjecatelja iz Zagrebačke nadbiskupije. U
Kanfanaru je proslavljena 300. godišnjica posvećenja župne crkve sv. Silvestra.
U propovijedi misnoga slavlja biskup u miru Ivan Milovan je kao značajan trenutak
povijesti župne crkve spomenuo i činjenicu da je 1946. i 1947. ondje župnikovao bl.
Miroslav Bulešić. Protekli tjedan je bio u znaku proslave blagdana sv. Antuna.
Tisuće vjernika hrlile su u njemu posvećene crkve. Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišić predvodio je misno slavlje u crkvi Sv. Ante u Kominu, u dolini Neretve. "Prestanimo
s riječima, progovorimo djelima, progovorimo primjerom života", pozvao je vjernike
na početku homilije nadbiskup Barišić i dodao: To se posebno odnosi na roditelje;
vaše riječi su potrebne, ali nisu dovoljne. Možda bi govor roditelja mogli usporediti
s prometnim znakovima, roditelj ne smije samo reći - moraš, trebaš i ostati na mjestu,
roditelj mora biti dinamičan i pokretljivi znak na životnom putu djeci. Upravo na
ovim primjerima rastao je i postao sv. Ante ono što jest - miljenik i svetac Božji,
prijatelj čovjeka i prijatelj Božji. Pomoć stradalima u poplavama bila
je središnja točka redovite skupštine biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.
Biskupi su i tom prigodom očitovali ljudsku i duhovnu blizinu svima koji su pogođeni
posljedicama poplava te zahvalnost i podršku župnicima na poplavljenim područjima,
kao i Caritasovim djelatnicima i volonterima. Svima nastradalima poručuju da njihovi
pastiri i biskupijske zajednice ostaju trajno uz njih. Izrazili su također zahvalnost
mjerodavnim državnim ustanovama i jedinicama lokalne uprave za uložene napore u pomaganju
poplavljenima i otklanjanju posljedica nesreće, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji,
svim drugim crkvenim i građanskim ustanovama, brojnim vjernicima te ljudima dobre
volje za posvjedočenu plemenitost i dobrotu. Istodobno izrazili su zabrinutost zbog
mogućih, veoma negativnih, migracijskih, demografskih, socijalnih i drugih posljedica
za ionako znatno osiromašeno stanovništvo župa pogođenih poplavama. Očitovali su i
svoje žaljenje zbog pomanjkanja potrebne povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih
u pružanju pomoći, zbog iskazane nespremnosti državnih institucija za suradnju s Caritasom,
dovođenja na svoj način u pitanje i same legalnosti njegova djelovanja te zbog medijskog
marginaliziranja Caritasovih nastojanja. Karitativno djelovanje sastavni je i neizostavni
dio pastoralnog poslanja Crkve kojeg se ona ni u kojem slučaju ne može odreći, stoji
uz ostalo u zaključku biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine koje prenosi IKA.