Sveti Otac u Jeruzalemu razgovarao s izraelskim predsjednikom Peresom
U okviru trodnevnoga pohoda Svetoj zemlji, Sveti se Otac u Jeruzalemu susreo s izraelskim
predsjednikom Shimonom Peresom. Tijekom susreta, održanoga u srdačnom raspoloženju
u vrtu predsjedničke palače, Papa je ponovno govorio o miru među Izraelcima i Palestincima,
ali i o trima vjerama koje su u Jeruzalemu svakodnevno u kušnji vjerskoga suživota
koji nije lagan. Valja odlučno odbiti sve što se opire težnji prema miru i smjernomu
suživotu među Židovima, kršćanima i muslimanima, odnosno pribjegavanje nasilju i terorizmu,
bilo kojoj vrsti diskriminacije iz rasnih ili vjerskih razloga, želji za nametanjem
vlastitoga stajališta, a na štetu pravâ drugih osoba, antisemitizmu u svim njegovim
mogućim oblicima, kao i nasilju, ili pak izrazima nesnošljivosti prema Židovima, kršćanima
i muslimanima i njihovim bogoštovnim mjestima – istaknuo je Papa. Bogoštovna mjesta
nisu muzeji ili spomenici za turiste – dodao je papa Franjo – nego mjesta na kojima
zajednice vjernika žive svoju vjeru, svoju kulturu, i karitativne pothvate. Stoga
ih valja trajno čuvati u njihovoj svetosti, štiteći tako, ne samo baštinu prošlosti,
nego i osobe koje ih posjećuju danas, i koje će ih posjetiti u budućnosti. Neka Jeruzalem
doista bude Grad mira! – rekao je Papa. Neka potpuno zablistaju njegov identitet i
njegovo sveto obilježje, njegova univerzalna vjerska i kulturna vrijednost, kao blago
cijeloga ljudskog roda! Kako je lijepo kada hodočasnici i oni koji tu prebivaju, mogu
slobodno doći na sveta mjesta i sudjelovati na slavljima! – istaknuo je Sveti Otac. Izrazivši
potom predsjedniku Peresu zahvalnost i divljenje zbog njegova obilježja kao čovjeka
i djelatnika mira, po čemu je poznat, papa je Franjo napomenuo da izgradnja mira prije
svega zahtjeva poštovanje slobode i dostojanstva svakog ljudskog bića. Stoga je ponovno
izrazio nadu da će svi izbjegavati pothvate i djelâ koji su suprotni iskazanoj volji
da se postigne istinski dogovor, te da se nikada nećemo umoriti u odlučnoj i dosljednoj
težnji za mirom. U Izraelu žive i djeluju različite kršćanske zajednice – primijetio
je potom Papa te napomenuo da kršćanski vjernici žele dati svoj prinos za opće dobro
i za izgradnju mira, počevši od vlastita identiteta, i to kao punopravni građani koji
se, odbacujući sve vrste ekstremizma, zauzimaju kako bi bili djelatnici pomirenja
i sloge. Njihova nazočnost i poštovanje njihovih pravâ – kao uostalom i pravâ bilo
koje druge vjerske denominacije i svake manjine – jamstvo su zdravoga pluralizma i
dokaz živih demokratskih vrijednosti – rekao je Sveti Otac, a na kraju svoje misli
upravio svima koji trpe zbog još uvijek otvorene krize na bliskoistočnom području,
kako bi što prije bila ublažena njihova patnja.