Na povratku iz Svete zemlje Papa Franjo u zrakoplovu razgovarao s novinarima

Svetom misom u Dvorani Posljednje večere 26. je svibnja završilo Papino putovanje u Svetu zemlju. Bilo je to vrlo intenzivno trodnevno hodočašće, prepuno značenjâ i osjećajâ. Unatoč naporu, Sveti se Otac na povratku u Rim, u zrakoplovu, oko 50 minuta zadržao u razgovoru s novinarima, o najaktualnijim i osjetljivim temama.
Papa Franjo je jednostavno i izravno odgovarao na pitanja koja su doticala sva područja, počevši od njegova poziva predsjednicima Peresu i Abbasu da dođu u Vatikan moliti za mir. Neće to biti neko posredovanje, nego trenutak molitve. Mnogo molim Gospodina da ta dvojica vođe, te dvije vlasti, imaju hrabrosti ići naprijed. To je jedini put koji vodi do mira – istaknuo je Papa.
O Jeruzalemu je govorio s vjerskoga stajališta, kao o gradu mira triju religijâ. S patrijarhom smo Bartolomejom – rekao je potom Sveti Otac – razgovarali o jedinstvu; ali, jedinstvo se živi na putu, jedinstvo je hod. Ne možemo nikako stvarati jedinstvo na nekom teološkom kongresu – istaknuo je Papa te podsjetio na riječi patrijarha Atenagore, upućene Pavlu VI.: 'Idimo zajedno, mirni, a sve teologe stavimo na neki otok, neka međusobno raspravljaju!'. Riječ je, dakle, o tomu da imamo hoditi zajedno, moliti zajedno, raditi zajedno, i uzajamno si pomagati.
Što se pak tiče odnosa s patrijarhom Bartolomejom, Sveti je Otac rekao da razgovaraju kao braća. Volimo se, razgovaramo o teškoćama u upravljanju. Dosta smo razgovarali o ekologiji – napomenuo je Papa te dodao – On je jako zabrinut, a i ja sam. Razgovarali smo o tomu da se zajednički zauzmemo što se tiče tog problema.
Na pitanje o zlostavljanju djece koje su počinili svećenici, Papa je odgovorio da je to jednako izdaji Gospodinova Tijela, to je poput crne mise; stoga u istragama neće biti povlaštenih. Potom je najavio i jedan susret. U Svetoj će Marti biti služena misa, u nazočnosti nekoliko žrtava zlostavljanja, a onda i sastanak s njima, oni i ja… - rekao je Papa te istaknuo da se, što se tog problema tiče, ima ići naprijed, i da neće biti tolerancije prema nikomu.
Govoreći o reformi Kurije, kazao je da posao dobro napreduje, a radi se kako bi se cijela struktura rasteretila, primjerice – kako je rekao – objedinjujući dikasterije. Jedan je od ključnih problema bio onaj gospodarski, u vezi s kojim će se u srpnju i u rujnu ponovno razgovarati na posebnim sastancima. Što se tiče skandalâ Papa je podsjetio kako je Isus rekao da su neizbježni. Ljudi smo, i svi smo grješnici; stoga će biti i skandala; problem je – prema Papinim riječima – izbjeći da ih bude sve više.
U gospodarskom je upravljanju potrebna čestitost i transparentnost – rekao je Sveti Otac te spomenuvši riječi crkvenih otaca: „Ecclesia semper reformanda“, kazao da imamo biti pozorni na svakodnevnu reformu Crkve, jer svi smo grješnici, svi smo slabi. Osvrnuvši se na Ior, odnosno takozvanu vatikansku banku, Papa je kazao da je zatvoreno više stotina računa ljudi koji nisu imali pravo na to. Ior postoji poradi pomoći Crkvi – istaknuo je Papa.
Govoreći o Sinodi o obitelji, Papa je izrazio žaljenje zbog toga što neki, pa i ljudi iz Crkve, sve svode na kazuistiku o davanju pričesti, ili ne, rastavljenim i ponovno vjenčanim osobama. Kao što je već rekao Benedikt XVI. – istaknuo je Papa – valja proučiti postupke ništavnosti, i objasniti da rastavljeni nisu izopćeni, jer odnos je prema njima često kao da su izopćeni.
Svećenički je celibat pak životno pravilo koje Papa cijeni; to je dar za Crkvu, ali – kako je rekao – nije dogma, te su stoga vrata uvijek otvorena, pa i zbog toga što u istočnim obredima već ima katoličkih svećenika koji su oženjeni.
Sveti je Otac potom govorio o svojim sljedećim putovanjima u Aziju, odnosno u Južnu Koreju u kolovozu, a potom u Šri Lanku i Filipine, što je predviđeno za siječanj sljedeće godine. Govorio je i o progonjenim kršćanima, te rekao da u naše doba ima više mučenika nego u početku Crkve. A o sadašnjem gospodarskom sustavu, Papa je rekao da ubija i odbacuje jer je novac taj koji zapovijeda.
Na pitanje o eventualnom odricanju od papinstva, papa je Franjo kazao da će učiniti ono što će mu Gospodin reći da učini. Molit ću, i nastojati ostvarivati volju Božju. Benedikt XVI. nije više imao snage, te je kao čovjek vjere, i onako ponizan, donio tu odluku – rekao je papa Franjo te podsjetio da prije sedamdeset godina nije bilo ni umirovljenih biskupa. U Benediktu XVI. imamo gledati instituciju; otvorio je vrata umirovljenih papâ. Vrata su otvorena, a hoće li biti drugih ili ne, samo Bog zna. Mislim da ako rimski biskup osjeti da mu slabe snage, ima si postaviti ista pitanja koja si je postavio papa Benedikt – rekao je na kraju papa Franjo.