Križni put u Koloseumu

Večeras, 18. travnja, na Veliki petak, u 21 sat i 15 minuta papa će Franjo predvoditi tradicionalni Križni put u Koloseumu. Razmišljanja je ove godine pripremio msgr. Giancarlo Bregantini, nadbiskup Campobassa, a u njima razmatra drame današnjega svijeta, posljedice gospodarske krize, te probleme talijanskoga Juga. Ali, kroz razmišljanja za 14 postaja Kristove Muke, prolazi glavna misao o Uskrsnuću.
Cijeli je Križni put isprepleten boli i nadom, suzama i onim tko ih briše, iskustvom drame i iskustvom hrabrosti – rekao je nadbiskup u razgovoru za našu radijsku postaju. Cijeli je Križni put stoga prožet Uskrsnućem. Svi primjeri predstavljaju današnje drame. A gdje je tu onda nada? – upitao je msgr. Bregantini te kazao – Činjenica da Isus uzima na srce taj teret, ne rasterećuje se od njega, niti ga ostavlja bez odgovora, nego uzimajući križ, preuzima na sebe krizu i pokazuje nam put, a to je put suočavanja s problemima, a ne življenja pritisnuti njima.
Osvrnuvši se na poruku koju je želio uputiti kršćanskom svijetu, nadbiskup je Bregantini istaknuo da želi reći da trpljenje nije nikada uzaludno, da je Krist lice koje prosvjetljuje, a čovjek je lice koje utjelovljuje. Naslov je meditacija „Lice Krista, lice čovjeka“. Zbog toga je vrlo lijepo da možemo reći: 'Trpim zajedno sa svojim Gospodinom. Trpljenje je njegov poljubac, savez koji stvaram s njim potiče me da postanem saveznik'.
A druga je poruka snažno istaknuta u apostolskoj pobudnici pape Franje 'Evangelii Gaudium': Trpljenje drugoga otkupljuje moje trpljenje. Ne pronalazim smisao gledajući sebe, ili njegujući svoje rane, nego pronalazim nadu gledajući trpljenje drugoga“ – rekao je nadbiskup. Dvanaesta postaja, na kojoj se razmatra sedam Isusovih riječi na križu, pouka je kako otkupiti vlastito trpljenje kroz trpljenje drugih; riječ po riječ, korak po korak, Krist dolazi u divno iskustvo davanja smisla trpljenju – napomenuo je nadbiskup Bregantini. Na kraju pobožnosti Križnoga puta koji će na Veliki petak, 18. travnja, biti održan u Koloseumu, papa Franjo neće govoriti, nego će se sabrati u molitvi, a potom vjernicima udijeliti blagoslov – rekao je pater Federico Lombardi, na briefingu održanom danas prijepodne u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Predviđa se da će na Križni put doći veliki broj vjernika, tako da su za tu prigodu na obližnjim prostorima postavljeni veliki video zasloni.
Radnik i poduzetnik, dva beskućnika, te djeca, starije osobe, bolesni i zatvorenici; križ će večeras u Koloseumu nositi ljudi svih dobi i podrijetla, uz posebnu pozornost na stanja u kojima ljudi trpe, a o kojima nadbiskup Bregantini razmišlja u meditacijama pripremljenima za Križni put. Kao što je običaj, obred će papa Franjo pratiti u molitvi, na zaravni na brežuljku Palatino. Međutim, neće biti tradicionalnoga Papina govora na kraju pobožnosti, kako je izvijestio pater Lombardi.
Za sada se zna da Papa ne namjerava govoriti na kraju Križnoga puta; ne namjerava održati govor, pa ni improvizirani, nego će ostati u tišini i udijeliti blagoslov. To je informacija koju sam dobio. A onda, ostavimo Duhu i Papinoj slobodi da vidi želi li ipak nešto reći ili ne – rekao je pater Lombardi na briefingu.
Zbog duljine razmatranja, Križni će put ove godine trajati oko sat i tri četvrt, odnosno pola sata više nego prošle godine, i trebao bi završiti oko 23 sata. Osobe koje će nositi Križ neće ići iza njega u procesiji od samoga početka, nego će ga čekati na svakoj postaji, a taj će događaj, u izravnom prijenosu, pratiti najmanje 50 zemalja.
Tijekom Vazmenoga će bdijenja pak – rekao je pater Lombardi – papa Franjo krstiti 10 katekumena: petero iz Italije, dok drugi dolaze iz Bjelorusije, Senegala, Libanona, Francuske i Vijetnama. Što se tiče mise na Uskrs, Papa će ju – kako je uobičajeno na tu svetkovinu – služiti sâm, i nije predviđena propovijed, nego samo poruka prije blagoslova „Urbi et Orbi“ – Gradu i svijetu, bez pozdrava na drugim jezicima.
Pater je Lombardi na kraju istaknuo jedan ekumenski detalj toga slavlja. Ove će godine biti pjevane istočne pashalne stihire, odnosno liturgijske pjesme koje se pjevaju kada se slavlje Uskrsa podudara kod vjernika latinskoga obreda i kod istočnih vjernika. Stoga, kako bi se spomenuo i taj trenutak zajedništva u proslavi Uskrsa, bit će taj posebni dio obreda koji je tradicija koja se – kao što znate – ponavlja svake tri ili četiri godine – rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice.