O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Svečana Sveta Misa za Domovinu i kolokvij „Za budućnost Hrvatske“ održani su u subotu, 1. ožujka, u Sisku. Misno slavlje za Domovinu u sisačkoj katedrali predvodio je sisački biskup Vlado Košić, a potom je u zgradi Velikog Kaptola održan kolokvij „Za budućnost Hrvatske“, na kojemu je otvoren dijalog između znanosti, struke, politike, civilnog sektora i zainteresiranih pojedinaca o pitanjima važnim za budućnost Hrvatske. Kolokvij je otvorio biskup Košić, koji je u pozdravnome govoru istaknuo kako je, nažalost, Hrvatska danas bolno razdijeljena, u njoj ima mnogo domoljuba i ljudi koji se iskreno žele žrtvovati za njezino dobro, ali te su inicijative toliko raspršene da ne donose gotovo nikakav učinak, a na drugoj strani su oni koji sustavno razaraju ono što smo krvavo stekli.
Voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije Marijana Petir uvela je u temu brojne okupljene goste kolokvija, a predavanja su održali predsjednik Stožera za obranu Vukovara Tomislav Jozić, koji je govorio na temu „Kakvu Hrvatsku još uvijek sanjamo i hoćemo?“, demograf prof. dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je izlagao o demografskim perspektivama Hrvatske, prof. dr. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je održao predavanje „Kuda ide hrvatsko selo?“, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić koji je govorio o temi „Hrvatske usporedne i natjecateljske prednosti: opća i javna dobra“, te član Komisije „Iustitia et pax“ Hrvatske biskupske konferencije dr. Neven Šimac, koji je izlagački dio zaključio predavanjem „Svjetski i EU trenutak: kriza rada, dobara i interesa“.
U drugome dijelu, nakon otvorene rasprave, Marijana Petir predstavila je Izjavu s Kolokvija, u kojoj se među ostalim ističe kako u Hrvatskoj treba postići opće suglasje glavnih političkih, gospodarskih, društvenih i vjerskih aktera oko dugoročne politike razvoja stanovništva koja bi bila obvezatna za sve nositelje političke vlasti. Usvajanje jasne populacijske, obiteljske i socijalne politike preduvjet je ravnomjernog regionalnog razvoja i očuvanja nacionalnoga bogatstva koje treba zaštititi zakonskim okvirima. Prioritet hrvatske vanjske politike – ističe se nadalje u Izjavi – mora biti konkretni napor – u bilateralnim odnosima, u institucijama EU i multilaterali svijeta – za očuvanjem opstanka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i za obnovom države i društva u čitavoj i cjelovitoj BiH, za što je potrebno osigurati sva nacionalna i ljudska prava autohtonih stanovnika BiH, koji su prije rata u razdoblju 1992.-1995. tamo živjeli, posebno hrvatskog naroda koji je najugroženiji u BiH. Vodeći računa o vlastitoj odgovornosti za svoj narod i svoju zemlju, Hrvatska kao punopravna članica Europske unije dobila je novi politički i gospodarski okvir djelovanja u našoj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu u kojem treba promicati zaštitu općeljudskih vrijednosti. Zaštita obitelji i prava roditelja na odgoj djece u skladu s kršćanskim vrijednostima, zaštita braka između muškarca i žene, zaštita života od začeća do smrti te sloboda govorenja i djelovanja u skladu s vlastitom kršćanskom savješću moraju biti naša trajna briga. Vukovar zbog svoje žrtve u Domovinskom ratu mora biti trajna svetinja prema kojoj se hrvatska država i čitavo hrvatsko društvo trebaju odnositi na poseban način, štiteći ga i poštujući njegove žrtve – zaključuje se u Izjavi sa sisačkog kolokvija „Za budućnost Hrvatske“.
U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorčević primio je 1. ožujka Davora Ivu Stiera, zastupnika u Europskom parlamentu. Biskup Škvorčević izrazio je zahvalnost zastupniku Stieru za političku kulturu koju promiče u svome djelovanju, za odmjereno i dijaloško nastupanje u hrvatskoj i europskoj javnosti te za vrijednosti koje zastupa. Istaknuo je važnost komunikacije hrvatskih zastupnika s pojedincima i skupinama na europskoj razini, nastojanje oko njihova što boljeg upoznavanja s našim prilikama te pridobivanja potpore za određene projekte. Osvrnuo se također na sadašnje stanje na hrvatskoj javnoj sceni i naglasio potrebu jasnijega stranačkog profiliranja i snažnijeg zauzimanja na zakonodavnoj i drugim razinama za temeljne društvene vrijednosti te za uljuđenost u promicanju općeg dobra hrvatskih građana, bez vrijeđanja i ponižavanja drukčijega. Zastupnik Stier upoznao je požeškoga biskupa sa svojim iskustvima u europskom parlamentarnom radu, istaknuo određene uspjehe hrvatskih zastupnika u izglasavanju pojedinih odluka te posvjedočio o mogućnostima koje još treba nastojati ostvariti, složivši se s biskupom o potrebi suradnje na svim razinama te izbjegavanju sukoba i podjela koje ne pridonose općem dobru.
Fra Vjeko Vrčić, najstariji član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i najstariji svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, proslavio je u petak, 28. veljače, u franjevačkom samostanu Svetoga Franje u Imotskom svoj 100. rođendan. Slavlju su nazočili splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, provincijal fra Joško Kodžoman, subraća iz cijele Provincije te slavljenikova rodbina. Čestitajući slavljeniku, nadbiskup Barišić podsjetio je na pastoralno djelovanje fra Vjeke, a posebno na težinu njegova pastoralnog rada. Prvo, ideološko vrijeme je bilo teško, i drugo, obnašao je službu u mnogim župama doline Neretve, ali bez prometnog sredstva. Dragi fra Vjeko, zahvaljujem Vam osobno, u ime obitelji, u ime neretvanskih župa, u ime Nadbiskupije – jer ste bili uvijek spremni dati svoj život za vjeru i Crkvu. Vi niste u mirovini ni sa 100 godina, jer ste Kristov svjedok do kraja života – zaključio je svoju čestitku nadbiskup Barišić.