Vjera bez djela nije vjera

Ako vjera ne daje ploda u djelima, nije vjera – ustvrdio je papa Franjo u propovijedi na današnjoj Svetoj Misi u kapeli doma Sveta Marta. Papa je prikazao Svetu Misu za navršenih devedeset godina kardinala Silvana Piovanellija, bivšega nadbiskupa Firenze, zahvalivši mu za sve što je učinio i na njegovu svjedočanstvu i dobroti.
Svijet je pun kršćana koji često izgovaraju 'Vjerovanje' ali ga vrlo malo primjenjuju u životu, ili učenih ljudi koji teologiju razglabaju u niz mogućnosti, a da takva mudrost nema stvarnih odraza u životu. Te se opasnosti Sveti Jakov bojao prije dvije tisuće godina, a Papa je o njoj govorio u propovijedi komentirajući ulomak iz Apostolove Poslanice. Apostolova je tvrdnja jasna – primijetio je Papa – ako se vjera ne odražava u životu, ako ne daje plod u djelima, onda nije vjera.
I mi u tomu često griješimo: 'Imam čvrstu vjeru', čujemo govoriti. 'Vjerujem sve… ' A možda je osoba koja to govori mlaka i slaba života. Njezina je vjera poput teorije, jer se ne vidi u životu te osobe. Kad apostol Jakov govori o vjeri, govori upravo o nauku, o sadržaju vjere. Možete poznavati sve zapovijedi, sva proroštva, sve vjerske istine, ali ako se to ne primjenjuje u životu; ako se ne vidi u djelima, onda ne služi ničemu. Vjerovanje možemo izgovarati i ne vjerujući, a ima puno osoba koje tako i čine. Pa i đavli. Oni jako dobro znaju što se u vjerovanju govori i znaju da je to Istina – opomenuo je papa Franjo.
U Papinim riječima odzvanja Apostolova tvrdnja: „Ti vjeruješ da je samo jedan Bog? Dobro činiš! I đavli vjeruju i dršću.“ Razlika je u tomu što oni nemaju vjere, jer vjerovati ne znači poznavati, nego prihvatiti Božju poruku koju je Krist donio. U Evanđelju imamo dvije oznake za onoga tko zna što se treba vjerovati, a što se ne vjeruje: Prva je „kazuistika“, nju predstavljaju oni koji su Isusa pitali je li dopušteno plaćati porez ili pak kojemu će od sedmorice braće pripasti udovica. Drugi je pak znak ideologija – ustvrdio je Papa.
Kršćana, koji zamišljaju vjeru kao neki sustav ideja, bilo je i u Isusovo vrijeme. Apostol im Jakov veli da su antikristi, ideolozi vjere, bez obzira na oznaku. U ono su vrijeme bili gnostici, a i danas ih ima jako puno… I tako, ti koji se drže kazuistike ili ideologije, kršćani su koji poznaju nauk, a ne poznaju vjeru, kao i đavli. Razlika je u tomu što đavli dršću, a ovi ne: mirno žive – objasnio je Sveti Otac.
Naprotiv, podsjetio je Papa, u Evanđelju ima primjera osoba koje ne poznaju nauk, ali imaju jaku vjeru. Papa je spomenuo ženu Kananejku koja je svojom vjerom iznudila ozdravljenje opsjednute kćeri; zatim Samarijanku, koja otvara svoje srce, jer je susrela Isusa Krista, a ne apstraktne ideje. Spominje i slijepca kojega je ozdravio Isus, a kojega su ispitivali farizeji i poznavatelji zakona zato što je na koljenima zahvalio onomu koji ga je ozdravio – kazao je Papa.
Vjera uvijek potiče na svjedočenje. Vjera je susret s Isusom Kristom, Bogom; iz toga se susreta rađa, a vodi te prema svjedočenju. Apostol Jakov želi reći ovo: vjera bez djela, ako te ne zaokuplja, ako te ne potiče na svjedočenje, nije vjera. To su riječi i ništa više – zaključio je Sveti Otac.