Pater Lombardi o drugom danu izvanrednoga konzistorija

O drugom danu izvanrednoga konzistorija o obitelji (21. veljače), ravnatelj je Tiskovnoga ureda Svete Stolice, pater Federico Lombardi, održao briefing za novinare, na početku kojega je odmah izvijestio da je kardinal Angelo Sodano, dekan kardinalskoga zbora, u ime Svetoga Oca, i svih sudionika na konzistoriju, poslao poruku solidarnosti ukrajinskim kardinalima koje je Papa spomenuo na početku današnjega rada, te izrazio blizinu u ovom teškom trenutku u kojem se nalazi njihova zemlja.
Kao još jedan znak pozornosti konzistorija, Pape i svih kardinala, za brojne probleme u svijetu, osim onih u Ukrajini, koji nas drže u napetosti – rekao je pater Lombardi – bio sam zadužen predstaviti vam izjavu koju je osobno odobrio Sveti Otac. To je izjava ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, koja obuhvaća misli, stajalište, i osjećaje Svetoga Oca, zajedno s cijelim konzistorijem.
Tijekom izvanrednoga konzistorija, Sveti Otac i Kardinalski zbor, zajedno su upravili Gospodinu posebnu molitvu za brojne kršćane koji su, na raznim stranama svijeta, sve češće žrtve nesnošljivosti ili progonâ – stoji u priopćenju. Svima koji trpe zbog Evanđelja, Sveti Otac i kardinali žele ponovno zajamčiti svoju stalnu molitvu, potičući ih da ostanu čvrsti u vjeri, i da od srca oproste svojim progoniteljima, ugledajući se u Gospodina Isusa. Jednako su tako misli Pape i kardinalâ upravljene zemljama koje u ovom razdoblju muče unutarnji sukobi, ili velike napetosti koje remete normalni uljudbeni suživot, kao što su Južni Sudan ili Nigerija, u kojima stalni atentati uzrokuju brojne nevine žrtve, i to u sve većoj ravnodušnosti.
U ovim trenutcima posebno zabrinjava dramatični razvoj stanja u Ukrajini, za koju se želi da odmah prestane svako nasilje, i da se uspostave sloga i mir – istaknuo je u priopćenju ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice te dodao da jednako tako zabrinjava i sukob u Siriji koji je, kako se čini, još uvijek daleko od pronalaženja trajnoga mirnog rješenja, kao i sukob u Srednjoafričkoj Republici, koji je svakoga dana sve veći. Stoga je sve hitniji pothvat međunarodne zajednice u svrhu poticanja mira i unutarnjega pomirenja, jamčenja ponovnoga uspostavljanja sigurnosti i pravne države, te omogućivanja pristupa humanitarnoj pomoći.
Nažalost, – napomenuo je potom pater Lombardi – moglo se primijetiti da se za brojne sukobe koji su u tijeku, kaže da su sukobi vjerske naravi; pritom se nerijetko podmuklo nasuprot stavljaju kršćani i muslimani, dok je, naprotiv, riječ o sukobima čiji su korijeni uglavnom etničke, političke ili gospodarske naravi. Osuđujući svako nasilje izvršeno u ime vjerske pripadnosti, Katolička će Crkva nastaviti sa svojim zauzimanjem za mir i pomirenje, i to kroz međureligijski dijalog, i mnogovrsna karitativna djela po kojima svakodnevno pruža pomoć i utjehu onima koji trpe bilo gdje u svijetu – stoji u priopćenju ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Pater je Lombardi potom istaknuo da je Papa, zajedno s kardinalima, smatrao prigodnim i nužnim, u ovom trenutku, dati jasan znak da su svjesni svih problema ljudskoga roda, od kojih su neki uistinu strašni i dramatični, i da nisu strani kardinalima okupljenima na konzistoriju. Stoga je to poruka – rekao je pater Lombardi – koja mi se čini vrlo znakovita i važna.
Sveti je Otac objavio imenâ predsjednikâ Sinode o obitelji. Znamo tko je relator, kardinal Erdö, i posebni tajnik, nadbiskup Bruno Forte; oni su bili najavljeni u listopadu – podsjetio je pater Lombardi. Danas je prijepodne Papa rekao da za predsjednike (kojih je tri, tako da se mogu mijenjati tijekom zasjedanja) imenuje kardinala Vingt-Troisa, pariškoga nadbiskupa; kardinala Taglea, nadbiskupa Manile; te kardinala Damascena Assisa, nadbiskupa Aparecide. Dakle, imamo tri kontinenta – primijetio je pater Lombardi te dodao da je tako skupina koja vodi sinodu potpuna.
Što se pak tiče izlaganjâ, do tada je bilo održano 42 ili 43 izlaganja kardinalâ s različitih kontinenata. Budući da je vrijeme ograničeno, neki su kardinali kazali da će svoja razmišljanja dati u pisanom obliku; stoga postoji i ta mogućnost da se ti tekstovi stave u dokumente, kako bi potom bili korisni i Svetomu Ocu, ali i za pripremu sinode – napomenuo je pater Lombardi, koji se potom osvrnuo na glavne teme izlaganjâ.
Neka su izlaganja – kako je rekao – bila općenitija, s opširnim pogledom na obitelj, s vidika kršćanske antropologije te, naravno, i o odnosu i procjeni odnosa između tog viđenja i konteksta sekularizirane kulture koja promiče mnogo drugačija viđenja stvarnosti, obitelji, seksualnosti, i osobe, a u kojima se kršćansko viđenje, na neki način nalazi u teškoćama. Više je puta spomenuta teologija tijela Ivana Pavla II. – rekao je potom pater Lombardi te dodao da su spominjani i poznati dokumenti 'Familiaris Consortio', Katekizam Katoličke Crkve, i drugi.
Bilo je izlaganja koja su se odnosila i na teme dušobrižništva obitelji, i to pod brojnim različitim vidicima; a niz se izlaganja odnosio na razvedene i ponovno vjenčane osobe. U njima je – kako je rekao ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice – pozornost posvećena pravnom i kanonskom stajalištu o problemima u postupcima za pitanja i kauze povezane s ništavnošću; a u drugim se izlaganjima pak razmišljalo o pitanju razvedenih i ponovno vjenčanih osoba i njihovu pristupu sakramentima. U tom smislu – napomenuo je pater Lombardi – nije bilo nikakvih odluka ni posebnih smjernica, nego veliko zauzimanje kako bi se na najbolji način uspjelo spojiti vjernost Kristovoj Riječi i milosrđe u životu Crkve, i to u velikoj osjetljivosti i pozornosti prema svim vidicima koje valja uzeti u obzir.
Ravnatelj je Tiskovnoga ureda Svete Stolice, među ostalim, napomenuo da od ovoga konzistorija ne treba očekivati neki zaključak ili jedinstveno usmjerenje, nego mi se činilo – kako je rekao – i kako je netko istaknuo u svojemu izlaganju, da je to ohrabrujući uvod u hod sinode. Jer, ako i sinoda uspije raditi u ovom duhu, ovom širinom obzora i ovom dubinom, znači da je Crkva na dobrom putu kako bi odgovorila na današnje izazove, održavajući zajedno vjernost Kristovu nalogu, i pastoralnu pozornost prema ljudima i različitim situacijama.
Na kraju je pater Lombardi napomenuo da se na konzistoriju, ali više marginalno, govorilo i o specifičnim prilikama pastoralnoga obilježja, odnosno o problemima selilaštva, o obitelji u selilaštvu, ili pak o obitelji u vjerskoj manjini.