Vjernici su ovih godina podvrgnuti snažnom pritisku okoline, odnosno kulture i društva
koji kršćansko shvaćanje prikazuju zastarjelim i neodrživim, zbog čega se osjećaju
kao preživjeli iz doba koje je prošlo i koje se više neće vratiti. Stoga nam je potrebno
drugačije vrijeme, kao i prostor, u kojima bismo udisali drugačije ozračje, ozračje
vjere – rekao je u ponedjeljak, 17. veljače, kardinal Camillo Ruini, govoreći na teološko-pastoralnom
skupu održanom u Rimu, a organiziranom u prigodi 80 godina Rimskoga djela za hodočašće,
čiji je bio predsjednik dok je bio Papin vikar za grad Rim. Kako izvještava agencija
Sir, kardinal je govorio o potrebi drugačijega vremena i prostora, u kojima se udiše
ozračje vjere, a hodočašće je – prema njegovim riječima – jedno od tih prostorâ; to
je kratko, ali snažno iskustvo koje se može predložiti brojnim osobama, pa i među
onima koji ne idu redovito u crkvu. Karakteristično je za hodočašće to da može okupiti
mlade i one koji nisu praktični vjernici, zajedno sa starijim, vrlo pobožnim osobama
– primijetio je kardinal Ruini te među „tajnama“ dobroga hodočašća posebno istaknuo
raspoloživost vodiča, osim za razgovor i dobra tumačenja, također za dugo slušanje
ljudi. Primijetivši potom kako se iza postupka sekularizacije sve više širi i
pojava vjerskoga individualizma, kardinal je Ruini napomenuo da mnogo ljudi vjeruje
u Boga, a često i u Isusa; možda i mole, ali to radije čine sami, ne osjećajući se
dijelom kršćanske zajednice. Stoga je, govoreći o uzrocima takvoga individualizma,
te o geslima poput onoga: „Krist da, Crkva ne“, kardinal spomenuo reakciju na određeno
klerikalno nametanje. Upravo pred takvom stvarnošću, – rekao je kardinal – hodočašće
može biti dobra prigoda za ponovno otkrivanje smisla zajedništva vjere i molitve,
koje je duboka bit Crkve, bez obzira na svjetovne, gospodarske, političke, i vidike
vlasti, ili pak na skandale, one istinske ili montirane, na kojima mediji uvijek insistiraju. Na
kraju izlaganja kardinal Ruini se osvrnuo na današnji nedostatak osjećaja za grijeh.
Tu dodirujemo sâm živac suvremene kulture i mentaliteta, za koje je savjest, ili osjećaj
za grijeh, samo patologija od koje se valja izliječiti i osloboditi – napomenuo je
kardinal Ruini, po čijem je mišljenju vraćanje osjećaja za grijeh, do kojega može
doći na hodočašćima, ponovno pronađeni razlog za život za mnoge koji su možda dugo
bili daleko od Crkve.