Društveni pritisci na vjernike

Vjernici su ovih godina podvrgnuti snažnom pritisku okoline, odnosno kulture i društva koji kršćansko shvaćanje prikazuju zastarjelim i neodrživim, zbog čega se osjećaju kao preživjeli iz doba koje je prošlo i koje se više neće vratiti. Stoga nam je potrebno drugačije vrijeme, kao i prostor, u kojima bismo udisali drugačije ozračje, ozračje vjere – rekao je u ponedjeljak, 17. veljače, kardinal Camillo Ruini, govoreći na teološko-pastoralnom skupu održanom u Rimu, a organiziranom u prigodi 80 godina Rimskoga djela za hodočašće, čiji je bio predsjednik dok je bio Papin vikar za grad Rim.
Kako izvještava agencija Sir, kardinal je govorio o potrebi drugačijega vremena i prostora, u kojima se udiše ozračje vjere, a hodočašće je – prema njegovim riječima – jedno od tih prostorâ; to je kratko, ali snažno iskustvo koje se može predložiti brojnim osobama, pa i među onima koji ne idu redovito u crkvu. Karakteristično je za hodočašće to da može okupiti mlade i one koji nisu praktični vjernici, zajedno sa starijim, vrlo pobožnim osobama – primijetio je kardinal Ruini te među „tajnama“ dobroga hodočašća posebno istaknuo raspoloživost vodiča, osim za razgovor i dobra tumačenja, također za dugo slušanje ljudi.
Primijetivši potom kako se iza postupka sekularizacije sve više širi i pojava vjerskoga individualizma, kardinal je Ruini napomenuo da mnogo ljudi vjeruje u Boga, a često i u Isusa; možda i mole, ali to radije čine sami, ne osjećajući se dijelom kršćanske zajednice. Stoga je, govoreći o uzrocima takvoga individualizma, te o geslima poput onoga: „Krist da, Crkva ne“, kardinal spomenuo reakciju na određeno klerikalno nametanje. Upravo pred takvom stvarnošću, – rekao je kardinal – hodočašće može biti dobra prigoda za ponovno otkrivanje smisla zajedništva vjere i molitve, koje je duboka bit Crkve, bez obzira na svjetovne, gospodarske, političke, i vidike vlasti, ili pak na skandale, one istinske ili montirane, na kojima mediji uvijek insistiraju.
Na kraju izlaganja kardinal Ruini se osvrnuo na današnji nedostatak osjećaja za grijeh. Tu dodirujemo sâm živac suvremene kulture i mentaliteta, za koje je savjest, ili osjećaj za grijeh, samo patologija od koje se valja izliječiti i osloboditi – napomenuo je kardinal Ruini, po čijem je mišljenju vraćanje osjećaja za grijeh, do kojega može doći na hodočašćima, ponovno pronađeni razlog za život za mnoge koji su možda dugo bili daleko od Crkve.