Kršćanin nikad ne miruje, niti ga teškoće zaustavljaju
Kršćanin nikad ne miruje, niti ga teškoće zaustavljaju – ustvrdio je papa Franjo u
propovijedi na jutarnjoj misi u kapeli Doma Sveta Marta. Na blagdan zaštitnika Europe,
Svetih Ćirila i Metoda, Papa je govorio o kršćanskoj osobnosti. Evanđelje se naviješta
s radošću, žaljenje se Gospodinu ne mili – kazao je papa Franjo. Komentirajući
prvo liturgijsko čitanje, uzeto iz Djela apostolskih, Papa je rekao da je kršćanin
„poslanik“. Gospodin šalje svoje učenike, traži od njih da idu naprijed. Kršćanin
ne može mirovati: nepomičan kršćanin je bolestan u svojoj kršćanskoj osobnosti. Kršćanin
je učenik zato da ide, da napreduje. Opraštajući se od učenika, Gospodin ih šalje:
„Idite po cijelom svijetu i naviještajte Evanđelje.“ Idite! Hod je dakle prvo obilježje
kršćanskog identiteta; a ako ima teškoća, treba ih nadići – kazao je Sveti Otac dodajući: Isus
potiče da se ide na raskrižja i da se poziva sve, dobre i zle. Evanđelje veli: sve.
Kršćanin dakle ide; ima li teškoća, nadilazi ih kako bi mogao naviještati blizinu
Kraljevstva Božjega. Drugo pak obilježje kršćanskoga identiteta jest da „kršćanin
treba biti uvijek poput janjeta“. Kršćanin je kao janje i tu osobinu treba očuvati.
Gospodin nas šalje kao janjce među vukove. Netko bi mogao predložiti da se protiv
vukova primjeni sila – primijetio je Papa te dodao: Sjetimo se Davida kad se morao
boriti protiv Filistejca: htjeli su ga odjenuti u Šaulov bojni oklop u kojemu se nije
mogao kretati“. Takav ne bi bio istinit – objasnio je Papa – ne bi bio ponizan, jednostavno
ne bi bio David. A na kraju, on je ipak uzeo praćku i pobijedio. Kao janjci… Nije
potrebno pretvoriti se u vukove… Katkad smo u napasti: to je teško, vuci su lukavi;
a ja ću ih nadmudriti, zar ne? Treba biti kao janje. To ne znači lud, nego kao janje,
s kršćanskom pronicljivošću, ali uvijek kao janje. Jer ako si janje, Bog te brani.
Ali ako si jak kao i vuk, On te ne brani; ostavlja te sama, onda ćete vukovi pojesti
živa – objasnio je Papa te se osvrnuo na treće obilježje kršćanske osobnosti. Treće
je pak obilježje kršćanski način života, to jest radost. Kršćani su radosni jer su
upoznali i jer naviještaju Gospodina. Kršćanski je hod radostan, bez radosti se ne
može hoditi kao janje. I u teškoćama, problemima i pod teretom grijeha i mana, pravi
je kršćanin uvijek radostan jer Bog uvijek prašta i pomaže. Janjci, Božji poslanici
trebaju radosno naviještati Evanđelje – ustvrdio je Papa dodajući: Mlaki i tužni
kršćani ne služe ni Bogu ni Crkvi, oni koji uvijek tako žive, žaleći se na sve, uvijek
su žalosni… Pravi učenici nisu takvi. Sveti je Augustin kršćanima govorio: Idi, idi
naprijed, pjevaj i koračaj! Radosno: to je kršćanski stil. Treba radosno naviještati
Evanđelje, a Gospodin će učiniti sve ostalo. Naprotiv, zbog velike tuge i gorčine
kršćanstvo se živi bez Krista: Križ ispražnjuje kršćane koji stoje plačući pred Svetim
grobom, kao Magdalena, ali bez radosti otkrivanja Uskrsloga – rekao je Papa. Na
blagdan kršćanskih učenika, Ćirila i Metoda, Crkva nas potiče na razmišljanje o kršćanskom
identitetu. Kršćanin nikad ne miruje; to su muškarac ili žena u stalnom pokretu; uvijek
prelazi preko teškoća. Ide kao janje, ne uzda se u svoje snage; uvijek je radostan.
Neka nam Gospodin, po zagovoru svetih zaštitnika Europe, udijeli milost da živimo
kao kršćani koji su nalik janjcima i obilježeni radošću – zaključio je Sveti Otac.