Neka u vrijeme Korizme Crkva bude spremna i brižna u liječenju, naviještanjem Evanđelja
i konkretnim karitativnim služenjem, svake materijalne, moralne i duhovne bijede –
istaknuo je papa Franjo u poruci koju je napisao za Korizmu, za vrijeme priprave na
Uskrs. Poruka je, kako smo već javili, 4. veljače predstavljena u Tiskovnom uredu
Svete Stolice. U svijetu nije nikada nedostajalo tri vrste bijede: materijalne,
moralne i duhovne. Jedna je stanje potpune neimaštine, ili kada se ima premalo za
dostojan život među drugim ljudima; druga znači imati srce i um ranjene nekom vrstom
ropstva; a treća, imati ruke pune dobara, ali praznu dušu, koja ne zna vjerovati ni
u što, jer ništa nije vrijedno. U središtu je Papine poruke kršćansko siromaštvo,
onako kako ga tumači sveti Pavao: „Isus, premda bogat, radi vas posta siromašan, da
se vi njegovim siromaštvom obogatite“. To nije igra riječi, – tumači odmah Sveti Otac
– ni izraz naklonosti, nego izraz Božjega stila i Njegove logike. Bog se svijetu objavljuje
siromaštvom svojega Sina, lišenoga moći i slave, jer način na koji On ljubi obuhvaća
milost, velikodušnost, i želju za blizinom. Bog nije učinio da spasenje padne
na nas iz visine, poput milostinje onoga koji, filantropskom samilošću, daje od svojega
viška. Bog je, naime, Otac koji ne oklijeva darovati se u Isusu za voljena stvorenja
– istaknuo je Sveti Otac te dodao – Milosrđe, ljubav, znači u svemu sudjelovati u
sudbini voljene osobe. Ta nas vrsta ljubavi – prema Papinim riječima – čini sličnima,
stvara jednakost, te ruši zidove i uklanja udaljenosti. Nakon ljubavi, papa se
Franjo osvrnuo na ciljeve. Pozvani smo pogledati bijedu braće, dodirivati ju, preuzeti
ju na sebe i konkretno se zauzeti kako bismo ju uklonili – napisao je Papa. Bijeda
se ne podudara sa siromaštvom; bijeda je siromaštvo bez pouzdanja, bez solidarnosti
i bez nade – napomenuo je, a potom istaknuo razliku: materijalna je bijeda ona najočitija,
zbog koje neka osoba nema dovoljno hrane, vode, higijenskih uvjeta, posla, mogućnosti
za razvoj i kulturni rast. U odnosu na to, Crkva nudi svoju uslugu u proširenom smislu,
odnosno zauzimajući se kako bi u svijetu prestalo vrijeđanje ljudskoga dostojanstva,
diskriminacija i nasilje, koji su, u brojnim slučajevima, u temelju bijede – istaknuo
je Papa te dodao da se savjesti nužno imaju obratiti na pravednost, jednakost, umjerenost
i solidarnost. Moralna bijeda – prema Papinim riječima – nije manje zabrinjavajuća.
Kolike su obitelji u tjeskobi, i često se unište, jer je netko od njezinih članova
– a često je to mlađi član – pao pod vlast alkohola, droge, igre, ili pornografije!
A koliko ih je primorano na bijedu zbog nepravednih društvenih uvjeta, nedostatka
posla zbog kojega su lišeni dostojanstva koje im omogućuje priskrbiti kruh za obitelj,
te zbog nejednakosti što se tiče prava na obrazovanje i zdravlje – istaknuo je Sveti
Otac. Na moralnu se bijedu često nadovezuje ona duhovna, a tu je – istaknuo je
Papa – Evanđelje pravi lijek, koji obvezuje kršćanina da u svaku sredinu donese oslobađajući
naviještaj da postoji oprost za počinjeno zlo, da je Bog veći od našega grijeha i
da nas besplatno voli, i to uvijek, te da smo stvoreni za zajedništvo, i za vječni
život. Na kraju je Sveti Otac poželio da u Korizmi cijela Crkva bude spremna i
brižna u svjedočenju evanđeoske poruke onima koji žive u materijalnoj, moralnoj i
duhovnoj bijedi, te istaknuo da je to odgovarajuće vrijeme za „lišavanje“; a dobro
će nam učiniti ako se upitamo čega se možemo odreći kako bismo pomogli i obogatili
druge svojim siromaštvom. Nemojmo zaboraviti da pravo siromaštvo boli; lišavanje bez
te pokorničke dimenzije ne bi vrijedilo. Ne pouzdajem se u milostinju koja ne košta
i koja ne boli – napisao je na kraju papa Franjo.