Predstavljena Papina poruka za Korizmu

U Tiskovnom je uredu Svete Stolice 4. veljače predstavljena korizmena poruka pape Franje, o kojoj je govorio kardinal Robert Sarah, predsjednik Papinskoga vijeća 'Cor Unum'. Uz kardinala, svoje su svjedočanstvo dali bračni par Davide Dotta i Anna Zumbo, misionari koji su, zajedno sa svoje dvoje djece, tri godine živjeli i radili na Haitiju.
Riječ je o izvanrednom dokumentu koji nam želi pomoći shvatiti što za jednoga kršćanina zapravo znači siromaštvo – tim je riječima kardinal Sarah sažeo vrijednost prve korizmene poruke pape Franje. Papa nas vraća na cjelovito viđenje siromaštva – primijetio je kardinal te dodao da nam i Kristov izbor siromaštva pokazuje da postoji pozitivna dimenzija siromaštva.
Papa želi reći kako ne možemo misliti da, upozoravajući na to kako drugima nedostaje hrane, ili osuđujući siromaštvo kao sustav, umirujemo svoje građanske savjesti – rekao je kardinal. Siromaštvo dodiruje dubinu ljudskoga srca: kao što je Krist sišao sa svojega kraljevskoga prijestolja kako bi ispunio Očevu volju, te tako došao u susret svojoj braći potrebitoj spasenja, tako i kršćanin ulazi u dinamiku siromaštva i darivanja, jer je bogat zbog činjenice da je Dijete Božje – istaknuo je kardinal Sarah.
U poruci je istaknuta razlika između siromaštva i bijede – kazao je potom kardinal te upozorio – Nije siromaštvo, koje je evanđeoski znak, to što želimo suzbiti, nego bijeda. Osim toga, – dodao je – kako ističe papa Franjo, Crkva nije manje pozorna na duhovnu bijedu, u odnosu na onu materijalnu. Jao nama ako se naš pogled prema onomu koji je u potrebi, ne obazire na duhovnu bijedu koja se često ugnijezdi u ljudskom srcu koje zbog toga snažno trpi, iako ima na raspolaganju mnogo materijalnih dobara – istaknuo je kardinal.
Ako želimo u potpunosti shvatiti poruku pape Franje – napomenuo je kardinal Sarah – imamo ju tumačiti u njezinom antropološkom smislu. Čovjek je po naravi Božje dijete. I to je njegovo bogatstvo! – istaknuo je kardinal te upozorio da je velika pogreška moderne kulture zamisao o sretnom čovjeku bez Boga. U ovoj poruci vidim veliki kontinuitet učiteljstva ovoga Pape s Benediktom XVI., koji je u središte svojega učiteljstva stavio upravo to upozorenje na nedostatak Boga u suvremenoj kulturi – rekao je kardinal Sarah.
Nakon predsjednika Papinskoga vijeća 'Cor Unum', svoje je svjedočanstvo dala Anna Zumbo, koja je u okviru Talijanskoga Caritasa, zajedno sa suprugom i djecom, bila nekoliko godina u misijama na Haitiju, razorenom snažnim potresom. Pomagati je lakše nego sudjelovati – rekla je Anna te dodala – Ali na taj način siromašni ostaju i dalje osobe koje 'primaju pomoć', a bogati ostaju 'oni koji pomažu'. Upravo je zbog toga njezina obitelj – kako je rekla – odlučila živjeti siromašna među siromasima, živeći u jednoj četvrti u kojoj žive Haićani, a ne stranci iz nevladinih udruga.
Mnogo nam je značila ta blizina s narodom i jednostavni život. To je vrlo intimno iskustvo u izgradnji osobnih odnosa s haićanskim narodom. Uklopili smo se u život te četvrti, sudjelovali u nježnim trenutcima rađanja djece, u zbrci dječje igre, u sućuti s bolesnima, u slučajevima preminuća, u radosti što možemo podijeliti hranu. Sve su to iskustva koja, da smo ostali živjeti u blindiranoj zgradi, ne bismo mogli doživjeti – kazala je Anna.
Prenoseći potom iskustva svoje djece, koja su bila nazočna na tiskovnoj konferenciji, Anna je istaknula da su naučila voljeti, osjetiti naklonost prema ljudima koji su mnogo drugačiji od njih. Iskusili su zajedništvo, primajući djecu iz četvrti u svoj dom kao da su njihova braća, dijeleći s njima sve igračke, kruh za užinu, voće iz vrta… Živjeli su uz otvorena vrata, s gostima drugačije boje kože, drugačijega jezika i kulture, koji su uvijek bili za stolom s nama – ispripovijedala je Anna.
Odgovarajući na pitanja novinarâ, kardinal se Sarah posebno osvrnuo na duhovnu bijedu koja je snažno istaknuta u Papinoj poruci. Problemi proizišli iz novoga ljudskog usmjerenja, odnosno antropologija koja više ne poštuje kršćansko viđenje čovjeka, obitelji, braka; čini mi se da ta stanja možemo nazvati duhovnim i moralnim siromaštvom – istaknuo je kardinal. Potom je, zajedno s dotajnikom vijeća, msgr. Segundom Tejadom Muñozom, govorio o nedavnom pohodu Filipinima, na koji je pošao kako bi pučanstvu pogođenom snažnim tajfunom izrazio Papinu blizinu. Papinsko se vijeće, naime, zauzelo u izgradnji doma za nezbrinutu djecu i jednu malenu kliniku, te u obnovi razorenih crkvi, koje su vrlo važne za život i identitet filipinskoga pučanstva – istaknuto je na tiskovnoj konferenciji.