San o misionarskoj odluci koja je u stanju obnoviti svaku stvar, odnosi se na cijelu
Crkvu i na svaki njezin dio. I papinske su akademije pozvane na taj preobražaj – istaknuo
je papa Franjo u poruci upućenoj povodom XVIII. javnog zasjedanja papinskih akademija
o temi „Oculata fides. Tumačenje stvarnosti Kristovim očima“, a koju je 28. siječnja
pročitao Papin državni tajnik nadbiskup Pietro Parolin. U poruci koju je poslao
predsjedniku Papinskoga vijeća za kulturu i Odbora za koordinaciju među papinskim
akademijama, kardinalu Gianfrancu Ravasiju, Papa se osvrnuo na vidik Crkve koja je
čitava u hodu, i cijela misionarska, te istaknuo da nije riječ o tomu da se izvrše
vanjski zahvati, na „pročelju“. Riječ je, naime – to vrijedi i za vas – da se više
usredotočite na bitno, na ono što je najljepše, i istodobno najpotrebnije – istaknuo
je Papa podsjećajući na apostolsku pobudnicu 'Evangelii gaudium'. Na taj se način
prijedlog pojednostavljuje, ne gubeći zbog toga istinu. Stoga tražim vašu stručnu
suradnju, u službi poslanja cijele Crkve – napomenuo je Sveti Otac. Osvrnuvši se
na temu susreta „Oculata fides. Tumačenje stvarnosti Kristovim očima“, Papa je primijetio
kako je u središtu susreta i odnos između enciklike 'Lumen fidei' i apostolske pobudnice
'Evangelii gaudium'. U oba sam ta dokumenta – istaknuo je – potaknuo na razmišljanje
o 'sjajnoj' dimenziji vjere i o vezi između vjere i istine, koju valja istražiti ne
samo očima razuma, nego i očima srca, odnosno u vidiku ljubavi. Papa potom razmišlja
o tomu kako učenici nakon Uskrsnuća nisu razmatrali jednostavno unutarnju ili apstraktnu
istinu, nego istinu koja im se otvorila upravo u susretu s Uskrslim. Sveti Toma Akvinski
s pravom kaže da je riječ o 'oculata fides', o vjeri koja vidi! – istaknuo je Papa.
Iz toga proizlaze važni učinci, i za djelovanje vjernika, i za metodu rada teologâ.
Istina je danas često svedena na subjektivnu vjerodostojnost pojedinca, koja je valjana
samo za osobni život – napomenuo je Sveti Otac ponovno navodeći encikliku 'Lumen fidei'.
Opća nas istina plaši – primijetio je – jer ju poistovjećujemo s krutim nametanjem
totalitarizama. Međutim, ako je istina, istina ljubavi, ako je to istina koja
se otvara u osobnom susretu s Drugim i s drugima, onda je ona slobodna od zatvaranja
u pojedinca, i može biti dio općega dobra … - primijetio je papa Franjo te istaknuo
- Daleko od toga da nas koči, sigurnost nas vjere pokreće, i čini mogućim svjedočanstvo
i dijalog sa svima.