Papa obznanio imena 16-orice novih kardinala

Draga braćo i sestre! Danas je blagdan Krštenja Gospodinova. Jutros sam krstio tridesetdvoje novorođene djece. Ja volim krstiti djecu; jako mi je drago krstiti ih. Zajedno s vama zahvaljujem Gospodinu za ova stvorenja i za svaki novi život. Svako dijete koje se rodi dar je radosti i nade; i svako dijete koje se krsti jedno je čudo i blagdan za Božju obitelj – kazao je Sveti Otac okupljenim vjernicima, s prozora Apostolske palače, prije današnje molitve Angelusa.
Današnja stranica Evanđelja – nastavi je Papa – kako su se nad Isusom, pošto je od Ivana na Jordanu primio krštenje, otvorila nebesa (Usp. Mt 3,16). To je ostvarenje proroštava. Postoji zapravo zaziv koji nam liturgija donosi u Došašću: „O da razdreš nebesa i siđeš!“ (Usp. Iz 63,19). Ako nebesa ostanu zatvorena, naš je vidik u ovom zemaljskom životu zamračen, bez nade. Proslavom Božića, vjera nam je još jednom dala sigurnost da su nebesa razdrta Isusovim dolaskom.
I na dan Kristova krštenja još jednom vidimo otvorena nebesa. Pojavak Sina Božjega na zemlji označuje početak velikoga razdoblja milosrđa, nakon što je grijeh zatvorio nebo, podižući se tako kao zapreka između ljudskog stvorenja i njegova Stvoritelja. Isusovim se rođenjem nebesa otvaraju! Bog nam u Kristu jamči za neuništivost ljubavi. Od kada je Riječ postala tijelom, moguće je nebesa vidjeti otvorenima. To je bilo moguće betlehemskim pastirima, Magima s Istoka, Krstitelju, Isusovim Apostolima, prvomučeniku Sv. Stjepanu koji je uskliknuo: „Evo vidim nebesa otvorena…“ (Usp Dj 7,56). Moguće je i svakom od nas, ako se dopustimo osvojiti Božjom ljubavlju, što nam se daje po prvi put u Krštenju, po Duhu Svetomu. Dopustimo da nas Božja ljubav preplavi! Ovo je veliko razdoblje milosrđa! Ne zaboravite – ponovio je Papa – ovo je veliko razdoblje milosrđa.
Kad je Isus primio od Ivana Krstitelja krštenje pokore, solidarizirajući se tako s pokorničkim narodom, Njemu, koji je bez grijeha i bez potrebe za obraćenjem, Bog Otac daje da čuje Njegov glas s neba: „Ovo je Sin moj; Ljubljeni; u Njemu mi sva milina“ (v. r. 17). Isus prima odobrenje i potvrdu nebeskog Oca, koji ga je poslao upravo da prihvati našu ljudsku uvjetovanost i siromaštvo. Sudioništvo s nekim u nečemu pravi je način ljubavi. Isus se ne odvaja od nas, nego nas smatra braćom i s nama sudjeluje (u našem „biti čovjek“) – kazao je Sveti Otac. I tako nas, zajedno sa Sobom, čini sinovima nebeskog Oca. To je otkrivenje i izvor istinske ljubavi. I to je veliko vrijeme milosrđa – kazao je Sveto Otac.
Zar vam se ne čini da je danas potrebno bratski i sestrinski dijeliti s drugima i da je potrebna ljubav? Ne čini li vam se da smo svi potrebni ljubavi? – upitao je Papa – Ali ne one koja se zadovolji privremenom pomoću, koja čovjeka ne zahvaća; u kojoj ne sudjeluje, nego one ljubavi koja je odgovorna za bratovu nelagodu i patnju. O koji okus poprimi život kada dopustimo da nas preplavi Božja ljubav! Zamolimo Svetu Djevicu da nas podupre svojim zagovorom u našoj zadaći da nasljedujemo Krista na putu vjere i ljubavi; na putu utrtom našim krštenjem – kazao je Papa.* * *Nakon molitve Angelusa Sveti je Otac srdačno pozdravio nazočne vjernike, posebno roditelje koji krstili svoju djecu kao i one koji se pripremaju za krštenje svoga djeteta te je kazao kako zahvaljuje zajedno s njima Gospodinu, te neka krštenje njihova djeteta samim njima bude poticaj na ponovno otkrivanje ljepote vjere kao i na novi način za povratak Sakramentima i zajednici (župi).
Sveti je Otac na kraju objavio imena šesnaestorice novih kardinala koje je htio imenovati i pridružiti postojećem kardinalskom zboru.
Kako je već najavljeno, 22. veljače, na blagdan Katedre Sv. Petra, bit će mi na radost sazvati konzistorij, za vrijeme kojega ću, imenovati 16 novih kardinala koji, potječući iz 12 naroda, iz svih krajeva zemlje, predstavljaju dubok ekleziološki odnos Rimske crkve s ostalim Crkvama diljem svijeta. Sljedećega ću dana predsjedati, zajedno s novim kardinalima, svečanom Misnom slavlju, dok ću 20. i 21. veljače održati konzistorij sa svim kardinalima kako bismo razmišljali o obitelji.

Evo imena novih kardinala:
1 – Mons. Pietro Parolin, Naslovni nadbiskup Acquapendente, Državni tajnik.
2 – Mons. Lorenzo Baldisseri, Naslovni nadbiskup Dioclezianae, Glavni tajnik biskupske sinode.
3 - Mons. Gerhard Ludwig Műller, Naslovni nadbiskup-biskup u miru Regensburga, Pročelnik Zbora za nauk vjere.
4 – Mons. Beniamino Stella, naslovni nadbiskup Midile, Pročelnik Zbora za biskupe
5 – Mons. Vincent Nichols, nadbiskup Westminstera (Velika Britanija).
6 – Mons. Leopoldo José Brenes Solórzano, nadbiskup Manague (Nikaragua).
7 – Mons. Gérald Cyprien Lacroix, nadbiskup Québeca (Kanada).
8 – Mons. Jean-Pierre Kutwa, nadbiskupAbidjana (Obala Bjelokosti).
9 – Mons. Orani João Tempesta, O.Cist., nadbiskup Rio de Janeira (Brazil).
10 – Mons. Gualtiero Bassetti, nadbiskup Perugiw-Città della Pieve (Italija).
11 – Mons. Mario Aurelio Poli, nadbiskup Buenos Airesa (Argentina).
12 – Mons. Andrew Yeom Soo jung, nadbiskup Seoula (Koreja).
13 – Mons. Ricardo Ezzati Andrello, S.D.B., nadbiskup Santiaga (Čile)
14 – Mons. Philippe Nakellentuba Ouédraogo, ndbiskup Ouagadougoua (Burkina Faso).
15 – Mons. Orlando B. Quevedo, O.M.I., nadbiskup Cotabata (Filipini).
16 – Mons. Chibly Langlois, biskup Les Cayesa (Haïti).
Zajedno s njima članovima ću Kardinalskoga zbora pridružiti tri nadbiskupa u miru, koji su se istaknuli svojim služenjem Svetoj Stolici i Crkvi.
Oni su:
1 – Mons. Loris Francesco Capovilla, naslovni nadbiskup Mesembrije.
2 – Mons. Fernando Sebastián Aguilar, C.M.F., umirovljeni nadbiskup Pamplone.
3 – Mons. Kelvin Edward Felix, umirovljeni nadbiskup Castriesa.
Molimo za nove kardinale da mogu, zaodjenuti krejpostima i osjećajima Gospodina Isusa (Rim 13,14) Dobroga Pastira, učinkovitije pomagati Rimskog biskupa u njegovu služenju općoj Crkvi.