Katolici u BiH nemaju jednaka prava kao muslimani i pravoslavni

U Bosni se budućnost predstavlja kao kaos pod nadzorom Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Zapadni bi političari morali vršiti pritisak na bosansku vladu da katoličkim izbjeglicama omogući povratak vlastitim kućama – izjavio je banjolučki biskup Franjo Komarica za zakladu Papinskoga prava 'Pomoć Crkvi u nevolji'. Nije ovo prvi put da biskup govori o teškim diskriminacijama koje podnose katolici u Bosni i Hercegovini, odnosno Hrvati, i da se obraća međunarodnoj zajednici.
Iz fondova namijenjenih ratnim izbjeglicama, naši vjernici nisu dobili ni jedan cent – kazao je biskup, opisujući zorno nejednakost između katolika, muslimana i pravoslavnih. Ni petnaest godina nakon rata, više od četiri tisuće katoličkih obitelji ne može se vratiti svojim kućama, jer im se ne jamči nikakva pomoć.
U Bosni i Hercegovini danas ima oko 440 tisuća katolika, gotovo deset post od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a prije rata ih je bilo 835 tisuća. Drastično opadanje broja katolika zbilo se u Republici Srpskoj, u srpskom entitetu, gdje se nalazi Banja Luka, a gdje od 220 tisuća katolika prije 1992. godine sada živi samo 11.500. Od 70 tisuća katolika protjeranih iz naše biskupije, moglo ih se vratiti samo 5.800 – kazao je biskup dodajući da se nakon rata vratilo više od 250 tisuća muslimana.
Razlog teškoga stanja katolika i sadašnjega ozračja nestabilnosti, biskup Komarica vidi u Daytonskom sporazumu, potpisanom u studenome 1995. godine, koji je, osim zaustavljanja oružanog sukoba, podijelio Bosnu i Hercegovinu na Hrvatsko-muslimansku federaciju i Republiku Srpsku. Zemlja je proizvoljno podijeljena, a sad je društveni i politički kaos, koji nadziru Europa i Sjedinjene Američke Države, jedina moguća budućnost – rekao je biskup.
To je prava pravcata izdaja europskih vrijednosti i načela, neuspjeh međunarodne zajednice i katastrofa za nacionalnu politiku. Crkva nastoji udovoljiti potrebama katoličke zajednice, a odgojnim i društvenim projektima želi pridonijeti promicanju sklada između različitih naroda. Primjer su takvog zalaganja katoličke škole, koje „Pomoć Crkvi u nevolji“ oduvijek podupire, a koje pohađaju i zajedno uče djeca svih vjerskih i nacionalnih opredjeljenja. Istodobno se borimo za prava naših vjernika. Hrvati katolici trebaju imati ista prava kao muslimani i pravoslavni: mogućnost da se vrate svojim kućama i da im se jamči mogućnost obnove života u vlastitoj domovini – rekao je biskup Komarica.
Podsjećamo da je zakladu Pomoć Crkvi u nevolji 1947. godine ustanovio pater Werenfried van Straaten, i da je ona jedina organizacija koja ostvaruje projekte za potporu crkvenom pastoralu u mjestima gdje progone Crkvu, ili gdje Crkva nema sredstava da udovolji svojemu poslanju. Pomoć Crkvi u nevolji (ACS) 2012. godine prikupila je više od 90 milijuna eura u 17 zemalja, a ostvarila je više od 5.604 projekta u 140 država.