O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Po završetku 47. Plenarnog
zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, Tajništvo HBK uputilo je Priopćenje koje
prenosimo u cijelosti: „Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 47. po
redu, održano je od 16. do 18. listopada 2013. u sjedištu HBK-a u Zagrebu, Ksaverska
cesta 12a. Na zasjedanju su sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico, izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vojni ordinarij
Tomo Vukšić te subotički biskup Ivan Penzeš i srijemski biskup Đuro Gašparović. U
pozdravnom govoru predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić najprije je istaknuo
da se početak zasjedanja događa upravo na dan kad je 1978. godine za papu izabran
Ivan Pavao II. Naglasio je da se ne možemo dovoljno zahvaliti tome Papi za ljubav
i zauzimanje koje je iskazao prema nama u danima nevolje i na svemu što je učinio
da se zaustavi rat u Hrvatskoj i BiH. Ujedno je izrazio radost što će iduće godine,
27. travnja 2014., bl. Ivan Pavao II. biti proglašen svetim. Potom je nadbiskup Puljić
podsjetio na najvažnije događaje u razdoblju od posljednjeg zasjedanja te ukratko
naveo sve najvažnije teme koje će se obraditi na zasjedanju. U početnom dijelu
zasjedanja hrvatski su se biskupi osvrnuli na veličanstveno slavlje beatifikacije
svećenika Miroslava Bulešića na kojem se u pulskoj Areni okupilo mnoštvo svećenika
i vjernika. Podsjećajući na snažne poruke toga događaja, istaknuto je kako mnogi s
blaženim Miroslavom osjećaju veliku bliskost jer u njegovoj mučeničkoj smrti prepoznaju
i svoju patnju, stradanja i progone koju su doživjeli od istoga komunističkog režima
koji je i njega ubio. Iako Bulešić nije pripadao nijednom ideološkom sustavu, doživio
je progon i od fašista i od nacista, a na kraju su ga ubili komunisti. Podsjetili
su biskupi još jednom na razmjere žestokoga progona koji je Crkva u Hrvata doživjela
četrdesetih godina prošloga stoljeća tijekom kojega je ubijeno čak 434 svećenika,
biskupijska i redovnička, 73 sjemeništarca i 30 časnih sestara. Tako se u osobi novoga
blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatski narod kao i narode
Europe tijekom prošloga stoljeća obilježena trima velikim neljudskim sustavima: fašizmom,
nacizmom i komunizmom. Stavljajući primjer blaženog Miroslava za uzor svećenicima
i krizmanicima, budući da je ubijen upravo nakon slavlja toga sakramenta u Lanišću
1947., biskupi zaključuju da je u našem vremenu prožetom materijalizmom i sekularizmom
beatifikacija svećenika Miroslava znak nade i optimizma te potvrda crkvene plodnosti. Posvećena
je pozornost pravnim propisima vezanim uz obiteljsku problematiku. Nakon donošenja
Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji u srpnju 2012, nastavlja se s donošenjem pravnih
propisa poput Obiteljskoga zakona, Zakona o socijalnoj skrbi i nekih drugih zakona
koji se izravno tiču braka i obitelji te općenito moralno-etičkih pitanja. Tome treba
pridodati poveznice s uvođenjem obvezatnih školskih sadržaja poput Kurikuluma zdravstvenoga
odgoja i građanskoga odgoja. Upozoreno je na temeljne točke nacrta Obiteljskoga zakona
i na činjenicu da nijedna primjedba Hrvatske biskupske konferencije na Nacrt prijedloga
zakona nije uzeta u obzir. Zdravstveni odgoj, iako se u njemu više ne spominje sporna
literatura, i dalje je prožet rodnom ideologijom. Očigledna je namjera da se u ovoj
fazi težište stavi na (pre)odgoj odgojitelja. Eksperimentalnim programom građanskoga
odgoja, koji bi trebao postati obvezatan predmet u školskoj godini 2014/2015, čini
se, žele se kroz modul "rodne ravnopravnosti" nadomjestiti izmjene koje je doživio
izvorni Kurikulum zdravstvenoga odgoja. Ostvarujući planove na području pastorala
braka i obitelji, biskupi su odredili termin i mjesto održavanja drugoga nacionalnog
dana hrvatskih katoličkih obitelji. Nakon što je ove godine održan studijski dan u
Zadru, dogodine su u planu biskupijski susreti obitelji, a 2015. slijedit će nacionalni
susret. Dogovoreno je da se nacionalni susret održi 19. travnja 2015. godine u marijanskom
svetištu na Trsatu u Rijeci pod geslom "Obitelj nositeljica života – nada i budućnost
Hrvatske". Zabrinjava činjenica da je jednostranim postupcima MORH-a dovedeno
u pitanje djelovanje i temeljno poslanje Vojnoga ordinarijata. Povodom toga biskupi
su raspravljali o statusu i djelovanju Vojnoga ordinarijata unutar MORH-a i MUP-a.
Kako bi se riješila neka novootvorena pitanja, potrebne su izmjene i dopune pravilnika
kao i definiranje funkcioniranja Vojnog ordinarijata na svim razinama, o čemu će brigu
voditi HBK. Istaknuta je i potreba definiranja strukture prijeko potrebne za redovito
funkcioniranje kurije i vojnih kapelanija. Dokidanjem autonomije Religijskog programa
na HRT-u, koja je zajamčena sporazumom koji su potpisali HRT i HBK, sporazum je jednostrano
prekršen. HRT se u članku 2. sporazuma obvezao kako će dogovorene sadržaje "katoličkoga
vjerskog programa ostvarivati preko Redakcije religijskog programa Hrvatske televizije
i Redakcije religijskog programa Hrvatskog radija, koji su ravnopravni svim ostalim
programima". Sadašnji ustroj nije prihvatljiv jer Religijski program nema autonomnost
i ravnopravnost s drugim programima. Izražena je spremnost razgovarati o pojedinim
odredbama sporazuma, no traži se poštivanje sporazuma koji je na snazi. Analizirajući
neka pitanja vezana za provođenje vjeronauka u školama, članovi HBK–a izrazili su
zabrinutost zbog otežane komunikacije s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta
RH. Nije došlo do, u više navrata, traženoga susreta između predsjednika Vijeća HBK-a
za katehizaciju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića s ministrom Željkom Jovanovićem.
Budući da i dalje ostaju neriješena brojna otvorena pitanja, poput diskriminacije
vjeronauka u školskoj satnici i neprovođenja vjeronaučne nastave u trećim, četvrtim
i petim razredima srednjih medicinskih škola, ignoriranje zahtjeva za susretom protumačeno
je kao opstrukcija. Biskupi su donijeli Odredbe HBK o osnovnim i srednjim katoličkim
školama na rok od tri godine. Doneseni dokument izraz je potrebe koja se javila osnutkom
katoličkih osnovnih i srednjih škola u nas kako bi se definirao njihov cilj i struktura.
Istaknuta je posebnost odgoja i obrazovanja koji se u njima provodi, kao i odgovornost
te međusobni odnosi osoba i tijela koja jamče njihovo funkcioniranje. U smislu odredaba
utemeljeno je novo Vijeće HBK za katolički odgoj i obrazovanje kojemu se povjerava
briga o pitanjima koja se odnose na crkvene i katoličke predškolske, školske i visokoškolske
ustanove. Za predsjednika vijeća izabran je požeški biskup Antun Škvorčević. Biskupima
je predstavljeno apostolsko pismo "Intima Ecclesiae natura" o službi djelatne ljubavi
u Crkvi koje je papa Benedikt XVI. u obliku motuproprija objavio u studenome 2012.,
na početku Godine vjere. Pismo je svojevrsni nastavak promišljanja pape Benedikta
XVI. na tragu enciklika "Deus caritas est" i "Caritas in veritate". Duboka narav Crkve
izražava se u njezinoj trostrukoj zadaći: naviještanju Božje riječi, slavljenju sakramenata
i službi ljubavi. Dokument posebno naglašava odgovornost biskupa za službu djelatne
ljubavi na njihovu području. U tome smislu biskupi imaju obvezu snažnije, osobito
u današnje vrijeme, poticati i podupirati karitativne aktivnosti, nadzirati i upravljati
radom karitativnih organizacija te, između ostaloga, promicati suradnju i zajedništvo
s tijelima drugih biskupija, osobito siromašnijih, u zemlji i svijetu, kao i podržavati
suradnju ekumenskoga oblika. Biskupi su upoznati s plenarnim zasjedanjem Vijeća
europskih biskupskih konferencija koje je od 3. do 6. listopada 2013. održano u Bratislavi
u prigodi 1150. obljetnice dolaska svetih Ćirila i Metoda u slovačke krajeve. Glavna
tema zasjedanja bila je "Bog i država. Europa između laičnosti i laicizma". Na temelju
istraživanja provedenog među biskupskim konferencijama koje je obuhvatilo različita
područja života u pojedinim zemljama istaknuto je kako se u različitim područjima
društvenoga života često primjećuje upletanje određenog sekularizma i pokušaj da se
stvori isključivo negativna slika o Crkvi i vjeri. Crkva ne smije na to odgovoriti
zatvaranjem i pretvoriti se u tvrđavu u Europi. Bez obzira na to što se događa, kršćani
imaju jasan identitet utemeljen na njihovoj vjeri koja je živa i koja budi nadu. U
raspravi su europski biskupi definirali pojedina prioritetna područja koja trebaju
jasno promišljanje Crkve: pitanje odgoja, pastoral mladih, tema obiteljskog pastorala
i brige za obitelj kao i tema nezaposlenosti, osobito među mladima. O djelovanju
Hrvatskoga katoličkog sveučilišta detaljnije je izložio rektor Željko Tanjić. Na HKS-u
je trenutačno upisano 310 studenata na tri studija: povijesti, psihologije i sociologije.
U pripremi je pokretanje novih studijskih programa, studija komunikologije te studija
sestrinstva i primaljstva. Budući da je HKS osnovan pod pokroviteljstvom HBK, predloženi
su neki novi vidovi suradnje kroz angažiranje HKS-a za provođenje nekih projekata
HBK kao i povezivanje između katoličkih osnovnih škola, gimnazija i sveučilišta. Biskupi
su dali potporu europskoj građanskoj inicijativi "One of Us" ("Jedan od nas") kojom
se želi unutar nadležnosti Europske unije pravno zaštititi dostojanstvo i integritet
ljudskih zametaka (embrija) te zabraniti financiranje aktivnosti koje uzrokuju njihovo
uništavanje. Hrvatski biskupi stoga potiču vjernike da se do 1. studenoga pridruže
ovoj inicijativi i daju svoj potpis putem mrežne stranice www.oneofus.eu/hr ili na
za to predviđenim obrascima. Nadamo se da će se uskoro provesti referendum o ustavnoj
definiciji braka kao životnoj zajednici žene i muškarca, kako je to zahtijevao veliki
broj građana koji su dali svoj potpis inicijativi za provođenje referenduma. Predsjednici
i voditelji pojedinih komisija, vijeća, odbora i ustanova HBK podnijeli su izvješća
o svojem području djelovanja. Određeni su izaslanici HBK na zasjedanjima drugih biskupskih
konferencija u 2014. godini. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stekla je Hrvatska
biskupska konferencija pravo imenovati svojega punopravnog izaslanika pri Vijeću biskupskih
konferencija zemalja Europske Unije (COMECE). Tijekom hrvatskih pregovora za pristupanje
EU-u HBK je pri tome vijeću imao izaslanika u svojstvu promatrača. Na zasjedanju je
za izaslanika HBK-a pri COMECE-u izabran kardinal Josip Bozanić, a za zamjenika bjelovarsko-križevački
biskup Vjekoslav Huzjak. Članovi HBK pohodili su grob bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj
katedrali. Ondje su zajedno s bogoslovima Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u
Zagrebu imali službu riječi. Prigodni nagovor izrekao je varaždinski biskup Josip
Mrzljak koji se prisjetio svojih osobnih susreta s blaženikom. Na plenumu je dogovoren
i kalendar plenarnih zasjedanja i važnijih susreta u idućoj godini. Izvanredno zasjedanje
HBK održat će se 27. siječnja 2014. Zajednička sjednica biskupa iz Hrvatske i Bosne
i Hercegovine bit će 24. veljače 2014. u Banjoj Luci. Proljetno plenarno zasjedanje
HBK na programu je od 13. do 15. svibnja 2014., a 2. lipnja 2014. bit će susret s
redovničkim poglavarima. Jesensko plenarno zasjedanje HBK održat će se od 21. do 23.
listopada. U 2014. godini održat će se Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži
26. i 27. travnja u Dubrovniku.“ Kao pripremu za Svjetski dan misija (Misijsku
nedjelju), Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj i ove godine organizirala
je u subotu, 19. Listopada, Misijsku kuću ispred zagrebačke katedrale. U Misijskoj
kući moglo se razgledati autohtone predmete iz misijskih zemalja, pogledati filmove
i fotogalerije iz misija te kupiti prigodne predmete i na taj način pripomoći misijama.
Glavni cilj događanja bio je da se kod posjetitelja razvija misijska svijest, da trebaju
biti duhovna i materijalna pomoć našim misionarima te se tako i sami uključiti u misijsko
poslanje Crkve i širenje ljubavi Božje među ljudima. Pomaganje je najbolje započeti
molitvom misijske krunice, a kako se ona moli moglo se saznati upravo ovdje. Tijekom
dana, osim slučajnih namjernika, dolazile su i misijske skupine koje djeluju u župama
i predstavnici župa koje su poslali njihovi župnici kako bi saznali koje projekte
priprema Nacionalna uprava te kako bi pokrenuli misijsko djelovanje u svojoj župi.
Upravo misijska skupina u župi može postati pravo katehetsko mjesto za vjernike, ne
samo starije, već i za djecu i mlade, koji tu imaju velike mogućnosti za angažman. Nacionalni
ravnatelj Papinskih misijskih djela vlč. Antun Štefan, djelatnici Nacionalnoga misijskog
ureda i mnoštvo volontera odgovarali su na pitanja zainteresiranih te podsjećali kako
svaki vjernik, poput misionara u dalekim zemljama, treba prenositi Isusovu Radosnu
vijest spasenja. "Isus je Bog o kojem se ne smije šutjeti. Pravi kršćani su ljudi
koji misle na misije", istaknuo je vlč. Štefan. Posebno zanimljiva su bila svjedočanstva
misionara. O svom radu svjedočili su fra Stojan Zrno iz DR Konga, don Sebastijan Marković
i don Danko Litrić iz Ruande te s. Maristela Galić i s. Natalija Bešlić iz Benina.
Svojim poticajnim riječima nastojali su u slušateljima probuditi čežnju i revnost
da Evanđelje navješćuju svojim životom i djelovanjem ponajprije u svojim župnim zajednicama.
U Misijskoj kući bio je organiziran i dječji kutak u kojem su se crtale zastave
misijskih zemlja u kojima djeluju naši misionari, učilo se moliti misijsku krunicu
i na djeci prilagođen način učilo se o misijama i misionarima.