U svijetu gladuje više od 840 milijuna ljudi. Papa uputio pismo organizaciji FAO

„Zdrave osobe ovise o zdravim prehrambenim sustavima“, tema je Svjetskoga dana hrane, obilježenoga 16. listopada, koji je potaknula Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Tom je prigodom, u svrhu prehrambene sigurnosti i ishrane, istaknuta potreba održivih prehrambenih sustava. I Sveti je Otac za taj dan spomenutoj organizaciji uputio poruku, u kojoj je osudio individualizam, kulturu bacanja hrane i ravnodušnost na tom području.
Količina proizvedene hrane u svijetu mogla bi nahraniti mnogo više ljudi od cjelokupnoga stanovništva koje živi na našem planetu. Ali, sadašnji sustav proizvodnje i razdiobe hrane još uvijek pokazuje dramatičnu i paradoksalnu neuravnoteženost. Trećina proizvedene hrane, na svjetskoj razini, završi u otpadu, a 75% zemalja s vrlo velikim problemima povezanima s neishranjenošću, izvozi hranu. Ti i drugi čimbenici, među kojima uništavanje okoliša i neodrživi modeli razvoja, ocrtavaju uistinu neprihvatljivo stanje. U svijetu, naime, gladuje više od 842 milijuna ljudi.
Najkritičnije je u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi, ali to zlo pogađa i industrijalizirane zemlje u kojima, primjerice, gladuje više od petnaest i pol milijuna ljudi. Iako je cjelokupni broj ljudi koji trpe zbog gladi u padu – u odnosu na 2010. godinu, prošle je godine zabilježeno oko 30 milijuna manje – za postizanje je glavnoga Milenijskog cilja, odnosno kako bi se prepolovio postotak ljudi koji gladuju do kraja 2015. godine, potrebno bolje poznavanje problema i veća svijest.
Osvrnuvši se na te podatke u razgovoru za našu radijsku postaju, Marco De Ponte, glavni tajnik talijanskoga ogranka međunarodne neovisne organizacije ActionAid, koja se zauzima u suzbijanju uzroka gladi i siromaštva u svijetu, istaknuo je kako 75% ljudi koji trpe zbog gladi živi u seoskim područjima, odnosno upravo tamo gdje se hrana uzgaja. Druga je pak strana medalje – napomenuo je – to što jedna i pol milijarda ljudi trpi zbog zdravstvenih problema povezanih s prekomjernom ishranom, uz znatne troškove za nacionalne zdravstvene sustave.
Problem je gladi u svijetu golem – primijetio je – ali je rješiv. Sadašnji je naraštaj prvi koji ima sredstva kako bi prehranio cijeli planet, unatoč tomu što nas je gotovo sedam milijardâ – istaknuo je te dodao da je potrebna nova demokracija hrane i sudjelovanje u odlukama koje se odnose na nas. Kao što je, primjerice, važno da mali zemljoradnici u Brazilu ili Indiji znaju tražiti svoje pravo na pristup zemlji, ili ugovarati pravedne cijene, tako – kako je rekao - ne znam zašto ja ne bih trebao znati kako se provode natječaji ili potpisuju ugovori, primjerice, u školskim menzama u koje odlaze moja djeca, ili kada je riječ o hrani u bolnicama…
Zapravo, cijene se hrane, koju se smatra samo „robom“ određuju na burzi u Chicagu, s velikim poduzećima koje se bave sjemenjem, s proizvođačima gnojiva, velikim organiziranim distributerima, a slabo se nadziru cijene. Tako smo mi, milijuni potrošača, i milijuni obitelji malih zemljoradnika potisnuti u stranu – napomenuo je De Ponte.