Nadbiskup Bruno Forte o Papinu pismu novinaru Scalfariju
Veliko je zanimanje izazvalo Papino pismo poznatom talijanskom novinaru i intelektualcu
Scalfriju, objavljeno u talijanskom dnevniku 'La Repubblica'. Na pismo se u razgovoru
za našu radio postaju osvrnuo nadbiskup Bruno Forte, poznati talijanski teolog. Papini
su odgovori na novinarove upite sasvim u skladu s vjerom i tradicijom Crkve, pa i
odgovor koji možda najviše iznenađuje, kada veli da se ne treba govoriti o apsolutnosti
glede kršćanske istine, jer istina nije apsolutna, bez veze, nego odnos, ona je ljubav
– Presveto Trojstvo – u odnosu s ljudima. To je sasvim u skladu s kršćanskom predajom.
Ali novost je, prema meni, u tomu što je Papa započeo dijalog s misliteljem, umnim
novinarom, javnim nevjernikom, te što je to objavio dnevnik 'La Repubblica', poznat
po svojim izrazito laičkim obilježjima. Papa se ne boji otvorenoga dijaloga i bez
predrasuda je. Ovo je zaista dijalog: otvaranje prema drugome, ostajući vjeran vlastitom,
identitetu drugoga se prihvaća bez predrasuda – istaknuo je nadbiskup. Na primjedbu
da Papa želi potaknuti kršćane na razgovor sa svima, rekao je da je Papa u prvom redu
vjeran samom sebi. On želi biti normalna ljudska osoba kao i sve druge osobe koje
su, zahvaljujući Božjoj pomoći, ostvarile poziv na puninu ljudskosti, a to je ljubav.
Papa dakle želi sa svima kontaktirati bez shema, bez naljepnica. To je njegov stil
i naročito je učinkovit, kako je razvidno iz prihvata i zanimanja koje pobuđuje. Papa
nije taktičar, naravan je; na drugog uvijek gleda polazeći od svojega odnosa sa živim
Bogom, stoga je otvoren prema svakom čovjeku – ustvrdio je nadbiskup Forte. A na
primjedbu da je Papa govorio i o savjesti, rekao je da je važno istaknuti istovjetnost
njegova mišljenje s mišljenjem pape emeritusa Benedikta XVI. Uvijek tvrdim da ne bi
bilo pape Franje da nije bilo hrabroga, poniznog i vjerničkog pontifikata pape Benedikta
XVI. On je započeo duhovnu obnovu Crkve i snažno u crkveni život usidrio prvenstvo
Boga. Papa je Franjo sve naslijedio. Na tom nasljedstvu on slobodno i spontano očituje
svoj duboki identitet Božjega čovjeka, duhovnog, isusovca, osobe koja prema ignacijevskoj
duhovnosti nastoji trajno živjeti u Božjoj prisutnosti – kazao je nadbiskup dodajući:
Uvjeren sam da je i priziv na savjest samo jedan vidik ignacijevske duhovnosti.
Roland Barthes, francuski semiolog, rekao je da knjiga Duhovnih vježbi svetoga Ignacija
Lojolskog nije knjiga odgovora nego promišljanja i upita. Drugim riječima, duhovne
nam vježbe pomažu osluškivati glas savjesti, unutarnjeg odraza onoga što je Bog napisao
za nas i u nama da možemo ostvariti svoj ljudski poziv. I u tomu je Papa sukladan
s dugom katoličkom tradicijom, koju istodobno uspijeva predstaviti na jednostavan
i dubok način, tako da ne samo zadivljuje nego vjernike i nevjernike učinkovito privlači
i potiče na razmišljanje – zaključio je nadbiskup Forte.