Papin nagovor prije molitve Anđeo Gospodnji

U današnjem, nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Papa je komentirao misno Evanđelje, rekavši da Isus govori o tome koji su uvjeti da netko bude Njegov učenik: ništa ne smije biti preče od ljubavi prema Njemu, te uzimanja vlastitoga križa i nasljedovanja Njega – istaknuo je Sveti Otac.
Mnogi su se približavali Isusu i željeli biti njegovi učenici; to se poglavito događalo nakon nekog čudesnoga znaka, koji ga je ovjerovljavao kao Pomazanika, Izraelskog kralja. Ali Isus ne želi nikoga zavesti. On dobro zna što ga očekuje u Jeruzalemu, koji je put kojim po volji Očevoj treba ići; to je put križa, vlastite žrtve za oprost naših grijeha – kazao je papa Franjo objašnjavajući:
Slijediti Isusa ne znači ići u pobjedonosnoj povorci, nego s Njim dijeliti njegovu milosrdnu ljubav, ulaziti u njegovo veliko milosrđe za svakoga čovjeka i za sve ljude. A taj opći oprost prolazi kroz Križ. Isus ne želi to djelo učiniti sam: u poslanje koje mu je povjerio Nebeski Otac želi uključiti i nas. On će nakon uskrsnuća reći svojim učenicima: Kao što je Otac poslao mene, i ja šaljem vas... Kojima oprostite grijehe, bit će oprošteni“ (Iv 20,21.22) – podsjetio je Sveti Otac.
Isusov se učenik, nastavio je Papa, odriče se svega jer je našao Njega, vrhovno Dobro, u kojem sva druga dobra imaju puni smisao i značenje: rodbinske veze, drugi odnosi, posao, kulturna i gospodarska dobra i tako redom. Kršćanin se od svega odvaja jer u logici Evanđelja nalazi sve – u logici ljubavi i služenja – objasnio je Sveti Otac.
Da bi objasnio tu potrebu, Isus navodi dvije prispodobe: prispodobu o tornju za izgradnju i prispodobu o kralju koji ide u rat. Ova druga prispodoba glasi ovako: „Ili, koji kralj, kad se sprema da zarati protiv drugoga kralja, najprije neće sjesti i ispitati je li kadar oduprijeti se sa deset tisuća ljudi onomu koji ide na nj s dvadeset tisuća? Ako ne može, šalje svoje poslanike dok je onaj još daleko, i moli za uvjete mira“ (Lk 14,31-32) – podsjetio je papa Franjo objašnjavajući:
Isus ne želi govoriti o ratu, ovo je samo prispodoba. Ali, sada kad usrdno molimo za mir, ova nas se Gospodnja riječ posebice tiče i u biti nam veli: postoji veći rat s kojim se svi moramo sučeliti. A to je čvrsta odluka da se odreknemo zla i svih njegovih zavođenja te da odaberemo dobro, spremni na osobnu žrtvu: to znači slijediti Krista, znači prihvatiti vlastiti križ! A to znači odreći se bratoubilačke mržnje i prijevara kojima se služimo, odreći se svake vrste nasilja, umnažanja oružja i njegove nezakonite trgovine.. S tim se neprijateljima ujedinjeni i dosljedni moramo boriti, ne tražiti ništa drugo osim mira i općega dobra – istaknuo je Papa.
Draga braćo, danas se spominjemo rođenja Blažene Djevice Marije, taj je blagdan posebno drag Istočnim crkvama. Isus je Sunce, Marija je zora koja naviješta izlazak Sunca. Sinoć smo bdjeli njezinu zagovoru povjeravajući mir u svijetu, posebice u Siriji i na Bliskom istoku. Sada je zazovimo kao Kraljicu mira – zaključio je Sveti Otac.
Nakon molitve Anđeo Gospodnji, Papa je zahvalio svima koji su, na razne načine, sudjelovali u molitvenom bdijenju i postu. Zahvaljujem brojnim osobama koje su prikazali žrtvu svojih patnja. Zahvaljujem civilnim vlastima, članovima drugih kršćanskih zajednica, muškarcima i ženama dobre volje koji su sudjelovali u bdijenju, molitvi, postu i promišljanju – rekao je Papa dodajući:
Nastavlja se zauzimanje za mir: molitvom i djelima mira idimo naprijed! Pozivam vas da nastavite moliti da u Siriji odmah prestane nasilje i pustošenje te da se obnovljenim trudom traži pravedno rješenje bratoubilačkog sukoba. Molimo i za druge države na Bliskom Istoku, posebice za Libanon, da nađe željenu stabilnost te da i nadalje bude uzor suživota; za Irak, da stranačko nasilje ustupi mjesto pomirbi; za mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca, da odvažno i odlučno napreduje – poželio je Papa.
Molimo i za Egipat, da se svi Egipćani, muslimani i kršćani, zajedno zauzmu za izgradnju društva na dobrobit svekolikog stanovništva. Traženje mira dugotrajan je put koji zahtijeva strpljivost i ustrajnost – ustvrdio je Sveti Otac, podsjetivši da je u Rovigu prije podne blaženom proglašena Maria Bolognesi pozdravio je sve hodočasnike zaželjevši im ugodnu nedjelju.