Vjerujemo u oproštenje grijeha

Vjerujemo u oproštenje grijeha. A to znači da vjerujemo u Boga Spasitelja. Zašto samo Bog može otpustiti grijehe. Upravo su se stoga, kad je Isus rekao uzetome: „Sinko, oprošteni su ti tvoji grijesi“, Židovi sablaznili. U svom su srcu mislili „Ovaj vrijeđa Boga! Tko može opraštati grijehe osim jedinoga Boga“ (Mk 2,5-6). No, Isus je govorio istinu, jer je bio pravi čovjek i pravi Bog. „U Njemu imamo oproštenje grijeha, prema bogatstvu njegove milosti“ – piše sveti Pavao, podsjeća pater Kowalczyk u današnjem prilogu o Katekizmu Katoličke crkve.
Kada razmišljamo o svim svojim grijesima, osjećamo teret kojeg se ne možemo osloboditi sami. A nijedan nam drugi čovjek ne može reći – Ja te oslobađam od svih tvojih grijeha. Negativna stvarnost grijeha sastavnica je našega života, naše osobe i nosimo je sa sobom. Jedino Bog, Gospodin sve stvarnosti, može izbrisati naše grijehe – veli pater Kowalczyk.
Isus je dao svojoj Crkvi dva sakramenta za oprost naših grijeha i pomirenje s Bogom: to su krštenje i pokora (usp. br. 977-980). Poslao je također i svoje apostole da propovijedaju „obraćenje i opraštanje grijeha“ (Lk 24,47). Stoga apostol Pavao potiče Korinćane: „Prema tome, mi vršimo poslaničku službu u ime Krista – kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo: Pomirite se s Bogom!“ (2 Kor 5,20).
Katekizam nas podsjeća na crkveno učiteljstvo koje poučava: „Nema ni jednog grijeha, ma kako bio težak, koji sveta Crkva ne može oprostiti“ (br.982). Jedini grijeh koji se ne može izbrisati jest grijeh protiv Duha Svetoga. Katekizam objašnjava da „milosrđe Božje ne pozna granica, ali tko namjerno odbaci prihvatiti ga pokajanjem,, odbacuje oproštenje vlastitih grijeha i spasenje što ga Duh Sveti nudi“ (br. 1864). Boga dakle ne uskraćuje oproštenje, nego ga čovjek odbija – zaključio je pater Kowalczyk.